BiHPrivredaRusmir Hrvić: "Strani brendovi su u povoljnijem položaju na domaćem tržištu, ali...

Rusmir Hrvić: “Strani brendovi su u povoljnijem položaju na domaćem tržištu, ali Bosanci i Hercegovci žele kupovati domaće kvalitetne brendove”

Konditorska industrija BiH pritisnuta je velikim uvozom proizvoda iz inostranstva koji stvaraju nelojalnu konkurenciju, dok dodatne probleme čine neuređeno tržište, ali i nedostatak podsticaja.
Tako je bh. tržište preplavljeno uvoznim slatkišima, koji su u velikoj mjeri jeftiniji od domaćih, jer su očigledno subvencionisani i rasterećeni velikog broja nameta koje imaju domaći. Naime, strane kompanije su police trgovina u BiH osvojile prije više od dvije decenije, kada je ta proizvodnja u BiH bila na izdisaju. Ipak, pojedine domaće kompanije i dalje ne odustaju od namjere da prije svega kvalitetom zauzmu važno mjesto na bh. tržištu, te i pored ovakvih sumornih statistika uspijevaju bilježiti pozitivne trendove.
Ipak, podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH pokazuju da je BiH u prošloj godini uvezla konditorskih proizvoda u vrijednosti većoj od 116 miliona maraka, i to prije svega iz Srbije, Hrvatske, Belgije i Švajcarske. Poređenja radi, podaci STK BiH pokazuju da je u tom periodu bh. izvoz ovih proizvoda iznosio nešto više od 54 miliona maraka. Iz STK BiH su rekli da značaj konditorske industrije u BiH nije zanemariv, ali da je pogađaju slični problemi kao i ostale sektore u prehrambenoj industriji.
Naglašavaju da bi u cilju zaštite domaćih proizvođača trebalo propisati uslove prodaje i obavezati trgovine na veću zastupljenost domaćih proizvoda na policama. S tim u vezi, naglašavaju da je uloga države u zaštiti konditora neophodna u smislu da osiguraju podsticaje i rasterete proizvodnju od nameta koje nema konkurencija u inostranstvu.
“Takođe, bilo bi dobro kada bi se više investiralo u ovu vrstu proizvodnje, jer domaća proizvodnja ako je uporedimo s proizvodnjom u regionu, ima malu ponudu proizvoda”, kažu u Komori, dodajući i da su ulaganja u marketing neophodna. Ipak, ističu da domaće kompanije, nažalost, često nemaju dovoljno sredstava za te namjene, pa se moraju na druge načine boriti za svoju poziciju na tržištu. Iz STK BiH navode da je u zadnje vrijeme prisutna tendencija pada potrošnje domaćih proizvoda, a da proizvođači navode da je to posljedica slabljenja kupovne moći potrošača.
“Međutim, konzumenti konditorskih proizvoda su, generalno posmatrajući, ako se tako može reći, ostali vjerni proizvodima domaćih kompanija. Kvalitet je osigurao mjesto bh. slatkišima na policama trgovina u BiH, pa i šire”, rekli su iz STK BiH.
Da nade za napredak ove industrije svakako ima potvrđuje Rusmir Hrvić, direktor Prehrambene industrije “Klas” Sarajevo, koja posluje u okviru velike “AS grupacije”. Naime, njegovo je mišljenje da su trendovi u konditorskoj industriji BiH iz godine u godinu sve bolji. To potkrepljuje podacima da ova grupacija u segmentu konditorske industrije bilježi rast u prosjeku svake godine po minimalno 10 odsto, te da jačaju postojeće brendove, inoviraju i uvode nove proizvode.
“Strani brendovi su u povoljnijem položaju na domaćem tržištu. Zvuči paradoksalno, ali je tako. Naime, strani brendovi su ušli na naše tržište u momentu kada je naša konditorska industrija bila na koljenima. Zauzeli su mjesta na policama, ali mi sada sve više uzimamo svoj dio kolača”, rekao je Hrvić i naglasio da Bosanci i Hercegovci žele kupovati domaće kvalitetne brendove. Iz banjalučke kompanije “Adria” rekli su kako se suočavaju s nizom poteškoća u radu, ali da je masovan uvoz ove vrste proizvoda najveći problem s kojima se suočavaju.

“Na našem tržištu se mogu naći konkurentni kvalitetni proizvodi, ono što se kaže zdrava konkurencija. Međutim, problem nam pravi velika količina proizvoda prvenstveno iz okruženja, koji dođu po damping cijenama. Na taj način se znatno ugrožava plasman domaćih proizvoda”, naveli su iz ove kompanije. Kao još jedan od problema navode nabavku kvalitetne sirovine, ističući da se radi o berzanskoj robi koja je podložna čestim promjenama cijene, što dovodi do poskupljenja finalnog proizvoda.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE