Historijskim činjenicama, utkanim u još neusvojenu rezoluciju, Republika Srpska žestoko se protivi. Kako lobiranje u svijetu prolazi bez značajnijeg efekta, predsjednik RS-a Milorad Dodik se usmjerio na razgradnju države. Prijetnje su svakodnevne. U svakoj izjavi secesija, disolucija i granica. Poznata retorika koja jača glasačko tijelo. Da okreće ploču po potrebi, Dodik pokazuje i potvrđuje kroz godine političkog djelovanja. Tanka je linija između priznavanja i poricanja genocida. Ali očito i od miljenika Zapada, do sankcija.
Odgođen je planirani termin za glasanje o Prijedlogu rezolucije o genocidu u Srebrenici pred Generalnom skupštinom UN-a. Za sada nije poznat novi datum, ali jeste razlog. Više vremena državama za dostavljanje prijedloga na istu. Dok čekamo novi rok, lobiranje, za i protiv rezolucije, se nastavlja.
Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici još neko vrijeme neće pred Generalnu skupštinu UN-a. Barem ne na zvanično glasanje, jer u pozadini i dalje traju analize, rasprave i usaglašavanja među državama članicama. Njima je, naime, dato još vremena za dostavljanje mišljenja i eventualno novih sugestija na tekst Rezolucije. U pitanju je standardna procedura, tehnička stvar, tvrde, upućeni.
„Uglavnom, dolazi sada to pomjerenja jer još uvijek nije urađena konačna verzija teksta rezolucije. Ima dosta sugestija, svakodnevno stižu. Neke su za, neke protiv, pa i to se mora uzeti u obzir, ali imajte na umu da ovo nije ništa neobično“, ističe Ivica Puljić, reporter Al Jazeere iz Washingtona.
„U suštini je dio redovne procedura u GSUN-u gdje se prijedlog, odnosno, draft rezolucije daje na razmatranje svim zainteresovanim, u ovom slučaju, članicama UN-a koje mogu dati svoje mišljenje. Da se taj određen rok za dostavljanje tih mišljenja“, objašnjava Alija Kožljak, šef Ureda predsjedavajućeg predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.
Dodatno vrijeme će biti prilika i za dodatna lobiranja kako onih koji su za Rezoluciju, tako i onih koji su protiv nje. Najveći protivnici ostaju Srbija i Rusija.
„Mnoge diplomate su zbunjene, osobito one mlađe ili one iz zemalja koje ne znaju šta se tačno događalo u Srebrenici 1995. Razmislite i sami – koliko nas zna za neki zločin učinjen u Paragvaju ili genocid u Mozambiku. Ljudi se moraju upoznati s tim stvarima i na tome se trenutačno radi“, dodaje Puljić.
„Koliko znam, preko 130 zemalja već je dalo svoju saglasnost, tako da je to samo po sebi dovoljno da se Rezolucija usvoji. Ali očito naša diplomatija želi i više, što je u svakom slučaju pozitivno. Neka rade na tome. Ne treba biti skeptičan. Ali, kažem, Vučić nam je napravio takav PR da smo sami pravili scenarij ne bismo bolje napravili“, ističe Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
O datumima se do sada nagađalo. Pa je od 27. aprila, glasanje bilo očekivano 2. maja. Konačan datum trebao bi biti poznat naredne sedmice. Na pitanje mogu li u pozadini biti neki drugi razlozi, poput pokušaja zaustavljanja usvajanja Rezolucije, naši sagovornici odgovaraju:
„Siguran sam da će Rezolucija biti usvojena, ali, recimo, hipotetički da ne bude. Onaj efekat koji smo mi napravili, koji nam je dao Vučić svojim negiranjem, toliko je odjeknuo u javnosti u onom dijelu svijeta kojem mi pripadamo da čak i ako ne bi bila usvojena – postigli smo cilj“, ocjenjuje Tahirović.
„Prije deset godina smo probali, pa nije prošlo. Sad smo probali, pa će možda proći, ima više izgleda da prođe. Ovo je naša konverzacija, naš razgovor, naša stvar. Ne pitamo ih više, možda to boli“, kaže Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica.
Istovremeno, sve je duži spisak država koje sponzoriraju Rezoluciju. Posljednja u nizu je Kanada. Ranije su to učinile Sjedinjene Američke Države, Italija, Francuska, Njemačka, Slovenija i druge. Podsjetimo, između ostalog, usvajanjem rezolucije 11. juli bio bi proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i obilježavao bi se svake godine. Vrijedi napomenuti i da tekst Rezolucije ne donosi kolektivnu odgovornost naroda, već je usmjeren isključivo na kulturu sjećanja i historijske činjenice.
Oštre poruke Ambasade SAD-a u BiH povodom svečanog dočeka službenika FUP-a Vahidina Munjića i Mustafe Selmanovića, nakon puštanja na slobodu u sklopu akcije Black Tie 2. Ocjenjuju šokantnim da je Ramo Isak, federalni ministar unutrašnjih poslova, proslavio povratak na posao službenika koji su uhapšeni i nalaze se pod istragom za teška krivična djela. Niko nije iznad zakona, poručuju, a javni funkcioneri, protiv kojih se vodi istraga zbog zloupotrebe položaja, treba da budu suspendovani do okončanja iste.
Misija EUFOR-a u Bosni i Hercegovini oglasila se danas povodom nedavnih medijskih izjava o sigurnosnoj situaciji u BiH te pozivanja na djelovanje zbog najave dolaska vlasti iz bh. entiteta RS u Srebrenicu 2. maja.
– U kontekstu nedavnih medijskih izjava, operacija EUFOR-a Althea naglašava da je odgovornost misije da tumači vojne aspekte Dejtonskog mirovnog sporazuma, sa izvršnim mandatom koji proizilazi iz Vijeća sigurnosti UN-a – navodi se u saopćenju iz Misije EUFOR-a u BiH.
EUFOR kontinuirano prati i procjenjuje sigurnosnu situaciju. Mandat EUFOR-a Vijeća sigurnosti UN-a uključuje osiguravanje očuvanja teritorijalnog integriteta, suvereniteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine i da lokalni akteri postupaju u skladu s ovim temeljnim principima, propisanim i Dejtonskim mirovnim sporazumom i rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.
Navodi se da je EUFOR-ova Operacija Althea spremna i posvećena ispunjavanju svog mandata na nepristrasan način.
– EUFOR kao dio integriranog pristupa Evropske unije ima za cilj stvaranje stabilne, održive, mirne i multietničke Bosne i Hercegovine koja je nepovratno na putu ka članstvu u EU – navodi se u saopćenju.
O evropskom putu ljepše pričamo nego što radimo. Dokaz – plan rasta i država Bosna i Hercegovina koja je na potezu da izgubi milijardu eura Evropske unije od šest, koliko je osigurano za zemlje Zapadnog Balkana. Razlog, po ko zna koji put, rascjepkanost sistema, politički interesi i nemogućnost dogovora. Naime, da bi sredstva bila operativna, moramo ispuniti određene kriterije. Rok za dostavljanje liste reformi istekao je danas u podne. Bh. vlasti još jednom polažu nade – u dobru volju Unije.
Od milijardu eura dijeli nas lista reformi koju moramo dostaviti Evropskoj komisiji. Na njoj prioriteti iz osam ključnih oblasti koje su pred Bosnu i Hercegovinu postavljene nakon dodjeljivanja kandidatskog statusa. Rok za dostavu istekao je danas u 12 sati. U 12 i 5 – naša zemlja bi ipak mogla ispuniti obećano. Ako ne bude kasno.
„Izjasnit ćemo se najkasnije u ponedjeljak. Nadam se da će svi akteri biti toliko odgovorni i svjesni toga da kada samo jedan ne sudjeluje u tome da nas koči kad je u pitanju implementacija plana Bosne i Hercegovine. I da će biti svjesni toga da je to nešto što će se izravno odraziti i na život i na ekonomiju u Bosni i Hercegovini“, poručila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH (HDZBiH).
Proces su kočili ministri iz RS-a. Ponovo, po starom. U svemu vide rušenje Ustava.
„Kada je u pitanju Mapa rasta, koju na zajedničkom nivou definišemo uz punu vidljivost RS-a i FBiH, nismo saglasni s određenim ambicioznim stavovima EU koji nisu u skladu s Ustavom i dejtonskom strukturom Bosne i Hercegovine“, poručuje Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (SNSD).
Cilj je potaknuti reforme u Bosni i Hercegovini. Konkretno, one koje smo obećali Evropskoj komsiji uz dobijanje zelenog svjetla za otvaranje pregovora. Ne samo da bi nas to približilo ekonomiji zemalja Unije, već bi i naša zemlja od svega imala direktnu korist. Vrijednu milijarde eura.
„Ukupni iznos sredstava za period 2024–2027. iznosi šest milijardi eura. Taj iznos čine dvije milijarde eura bespovratnih sredstava i četiri milijarde eura zajmova po veoma povoljnim uslovima. Najmanje polovina ukupnih sredstava će biti dodijeljena kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF), kao podrška za ulaganja u infrastrukturu i povezanost, uključujući saobraćaj, energiju, zelene i digitalne tranzicije. Preostali dio će biti dodijeljen kao direktna podrška nacionalnim budžetima“, pojašnjava David McAllister, predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta.
„Ta finansijska sredstva su povezana za listu reformi koje je potrebno ispuniti i pružanje podrške za konkretne projekte, ali i za budžete zemalja Zapadnog Balkana“, napominje Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.
U Direkciji za evropske integracije kažu da su obavili svoj dio posla, čeka se na nas. Dok su druge zemlje Zapadnog Balkana svoju listu i projekte već dostavili, mi bismo vrlo lako mogli ostati praznih džepova.
„Meni bi bilo žao, prije svega, kao građaninu ove zemlje da toliko novac ne iskoristimo za razvoj. S obzirom na to da je svaki novac dobar i poželjan da možemo ulagati u projekte koji su ključni u oba entiteta i Brčko Distriktu te shodno tome i po kantonima“, ističe Afan Kalamujić, ministar finansija KS-a (ZNG).
Novcem bi raspolagali svi nivoi vlasti u državi, ali upravo to i komplikuje cijelu priču. Za dobijanje sredstava moraju se usaglasiti svi nivoi, a kriteriji su prilično oštri. Zahtijevaju se reforme, između ostalog, u oblasti pravosuđa, javne uprave i borbe protiv korupcije. A sve uz evropski monitoring kako bi bili sigurni da će novac biti opravdano utrošen. Kao i sve u našoj zemlji, do konsenzusa se teško dolazi, a do novca, ako je moguće, još i teže.
Industrija mesa “Semić” d.o.o. Visoko kupila je poslovno – proizvodni objekat u krugu slobodne zone u Topuzovom polju od Ziraat bank BH, gdje je nekadašnji vlasnik poslovnog objekta bila firma Vita life d.o.o. Visoko.
Tim povodom zatražili smo izjavu od direktora Esada Semića, koji je potvrdio navode o kupovini poslovnog objekta i s ponosom istakao da firma IM “Semić” d.o.o. Visoko kontinuirano unapređuje svoje poslovanje i teži da našim građanima ponudi samo najbolje.
“Naš cilj je da na zdravim osnovama stavimo u funkciju sve slobodne kapacitete koji se mogu iskoristiti za poslovanje, a kako bismo povećali broj zaposlenih u našem Gradu. Poznati smo po kvaliteti u svim segmentima našeg poslovanja, ali i premium proizvodima koji naprosto nemaju konkurenciju.” – kazao je direktor Esad Semić.
Industrija mesa Semić d.o.o. Visoko je jedna od najvećih društveno odgovornih kompanija u našem Gradu, a ista zajedno sa ostalim firmama koje su u vlasništvu porodice Semić zapošljava preko 200 radnika.
U nedjelju 28.04. rukometaši Bosne u okviru 20.kola Prve lige Federacije grupa Jug gostuju u Goraždu kod ekipe Radničkog.
Prije ovog susreta bez nekog rezultatskog značaja izuzev prestiža ekipa Bosne se nalazi na četvrtom mjestu sa 25 osvojenih bodova uz omjer 11 pobjeda, 3 neriješene utakmice i 5 poraza, dok je domaćin Radnički na devetom mjestu sa osvojenih 13 bodova.
Gradonačelnik Ganić danas je boravio u Tušnjićima gdje je obišao radove na sanaciji klizišta na glavnom pristupnom putu i radove na sanaciji puta u samom naselju.
Tušnjići
1 of 5
Vrijednost ugovorenih radova sumarno za oba projekta iznosi cca 120.000,00KM
Francuska i Njemačka u petak su učvrstile planove za zajednički razvoj nove generacije borbenuh tenkova opremljenih umjetnom inteligencijom i laserskom tehnologijom, za koje se smatra da će donijeti prekretnicu u modernom ratovanju.
Tokom ceremonije u Parizu, ministri odbrane Francuske i Njemačke Sebastien Lecornu i Boris Pistorius potpisali su sporazum o MGCS programu za ubrzanje kopnenog borbenog sistema budućnosti.
Njemačka i Francuska dogovorile su se 2017. godine da zajednički razvijaju novu generaciju borbenih tenkova do 2040. godine.
Planovi razvoja tenka suočili su se, međutim, s kašnjenjima zbog rivalstva između francuskih i njemačkih industrijskih kompanija i različitih prioriteta u Berlinu i Parizu.
U martu su ministri odbrane Francuske i Njemačke objavili u Berlinu da su uspjeli deblokirati zaustavljeni projekat tako što su se dogovorili o tome kako će posao podijeliti između dviju zemalja.
– Današnje potpisivanje je prava prekretnica – izjavio je Pistorius novinarima.
– Ovo nije tenk budućnosti, nego je budućnost tenka – dodao je Lecornu.
Sistem tenkova će imati najsavremeniju tehnologiju koja bi mogla da uvede novu eru u kopnenom ratu, prenosi AFP.
