Lokalne TemePozitivno VisokoAjša Ramić za BHRTV: "Saznala sam šta znači Rom / Romkinja nakon...

Ajša Ramić za BHRTV: “Saznala sam šta znači Rom / Romkinja nakon upiranja prstom mojih vršnjaka u mene”

Povodom Svjetskog Dana Roma Visočanka Ajša Ramić dala je opširniji intervju za BHRTV koji će biti emitovan u srijedu 18.04.2018.godinie od 21.00sati. U ovom intervju Ajša Ramić je govorila o svom putu do trenutnog uspjeha koji nije njena konačna ambicija, zatim o diskriminaciji te, inkluzija Roma.
Ovim povodom zatražili smo i izjavu od Ajše Ramić koja za Visoko.co.ba govori o svom putu, pitanju Roma i odnosu lokalne zajednice prema ovoj nacionalnoj manjini.
“Morala sam navesti da u toku mog odrastanja, do polaska u školu ja nisam znala šta je to Rom ili bilo koja druga nacionalnost. U mojoj kući nije bilo mjesta razlikama. Saznala sam šta znači Rom / Romkinja nakon upiranja prstom mojih vršnjaka u mene koji su sa gađenjem govorili da sam romkinja. Nisam ih razumjela ali danas razumijem. To je strah od nepoznatog. Kroz osnovnu školu sam vrlo dobro osjetila diskriminaciju na svojoj koži, također kroz srednju školu bila sam diskriminisana po osnovu nacionalnosti rijetko od strane akademskog osoblja a, često od mojih tadašnjih školskih kolega. Ali, danas kada sam ostvarena ličnost više ne krivim te ljude sa kojima sam dijelila te klupe, krivim one koji su ih odgojili. Jer će vjerovatno i oni odgajati svoju djecu da ne vole i ne poštuju ništa drugačije. Romska nacionalna manjina je danas dosegla taj nivo da ima podršku Europske Unije i zemalja anglosaksonskog prava i znamo da nam predstavnici tih država uvijek stoje na raspolaganju.
Vrijeme je da se diskriminaciji stane u kraj. To se može postići jedino ujedinjenjem romske nacionalne manjine i priznanjem identiteta. Romi treba da poštuju sopstvenu nacionalnost kako bi ih druge nacije poštovale i tretirale kao ravnopravne njima. Vrijeme je da diskriminacija ode u zaborav jer diskriminisanje i odbacivanje drugačijih od sebe jeste najveći znak slabosti. Nemogućnost prihvatanja tuđih različitosti čini nas slabijim. Romi su najveća nacionalna manjina u BIH i smatram da je došlo vrijeme kada Romi više neće biti ostali, već će biti ravnopravni građani Bosne i Hercegovine. Po čemu se razlikuje Rom pravnik od pravnika neke druge nacionalnosti? Pravnik je pravnik. Nacionalnost nema veze sa tim.
Europska Unija radi na inkluziji roma u svakodnevnicu i morati će se sprovesti do kraja, jer položaj Roma je danas pitanje cijelog svijeta a, ne samo Bosne i Hercegovine. Ne smijemo dozvoliti da neprihvatanje Roma bude fatalno po Bosnu i Hercegovinu ali, bojim se da će određena averzija od strane pojedinaca uvijek postojati i da će takvi uvijek nastojati da Rome zaustave u napretku. Moram naglasiti da tvrdim odgovorno da inkluzija Roma u BIH nije ograničena niti će biti ograničena sve dok postoje mladi i aktivni Romi koji rade na integraciji Roma u svakodnevni život i u sve segmente društvenog života. Proces je dug i komplikovan ali nije ograničen. Ovo je vrijeme kada dolazi nova generacija Roma koji će tu integraciju shvatiti ambicioznije i truditi se da svijetlim primjerima pokažu da ne postoji razlog koji bi mogao da spriječi inkluziju Roma. Svojim radom pokazujemo da smo dovoljno hrabri i sposobni da budemo u svakom dijelu društvenog života. Stereotipi o Romima su nažalost veliki problem ali polahko radimo na suzbijanju tih stereotipa jer mi, uspješni Romi ne uklapamo se u priču o prljavim, nepismenim Romima koji će ukrasti djecu ako ne budu slušala. Ja sam uposlena na pravnim poslovima u Udruženju “Vaša prava BIH” imam najdivniji kolektiv na svijetu, sa mnom rade ljudi koji ne poznaju razlike. Već sam u prethodnim predstavljanima navela da radim na UNHCR-ovom projektu koji se bavi pružanjem besplatne pravne pomoći ugroženim kategorijama među kojima su i pripadnici romske nacionalne manjine. Ljudi sa kojima surađujem me ne posmatraju kroz prizmu nacionalnosti već kroz moj rad, trud i sposobnost a, tako bi sva ostala udruženja i institucije trebala da posmatraju sve mlade, obrazovane i ambiciozne Rome. Vrijeme je da se u ovoj državi napravi pomak i da se prepoznaju i uključe u rad svih institucija i pripadnici romske nacionalne manjine. Ne mogu me zaustaviti više ni mene, ni druge obrazovane i ambiciozne pripadnike romske nacionalne manjine.
Pitanje inkluzije Roma je zapravo vitalno pitanje za BiH kada je u pitanju ulazak u Europsku Uniju, i neće niko moći postati građanin EU sve dok apsolutno ne prihvate Rome kao ravnopravne građane sa svim pravima koje imaju i ostali građani BIH. Nažalost Romi su još uvijek žrtve višedimenzionalnog siromaštva. Neobrazovanje odnosno, nemogućnost obrazovanja iz više razloga, nemogućnost zaposlenja, rani brakovi, diskriminacija, finansijska nestabilnost, život na samoj margini društva su veliki problemi na kojima cijelo BH društvo treba da radi. Već se radi i još će se raditi na rješavanju tih problema, Romi će prestati da budu stigmatizirani zbog svoje nacionalnosti.
Sigurna sam u to jer poznajem cijeli tim romskih aktivista koji radi na tome pored europskih dužnosnika koji ulažu sve napore da se dogodi taj veliki pomak. Znam da se radi o grupi obrazovanih, odgovornih i sposobnih ljudi koji ne odustaju. Među njima sam i ja. Moram na kraju naglasiti da općina Visoko u kojoj živim ja kao uspješna pripadnica romske manjine i primjerna sugrađanka nisam prepoznata kao uspješna od strane vladajuće strukture. Nadam se da će se to promijeniti. Ne moram biti prepoznata ja, neka se fokusiraju na one pripadnike romske nacionalne manjine koji će tek postati uspješni.
Također niti jedan portal osim visoko.ba portala a, kamo li lokalna televizija nisu podržali moju priču dok su svjetski mediji zainteresovani za moj put do mjesta na kojem se trenutno nalazim. To je sva poenta moje borbe, biti prihvaćen u mjestu u kojem si postao a, to je najteže postići. U jednom momentu sam se zapitala da li u takvoj sredini od strane pojedinaca uspješna romkinja ipak ostaje zauvijek samo još jedna Romkinja. Ja ću i dalje širom Bosne i Hercegovine, regiona i diljem svijeta dobivati priznanja za put koji sam prošla a, u Visokom teško. Ipak će se priznanja dodjeljivati onima koji takva priznanja nisu zaslužili ali su jednostavno samo u Visokom zvučna imena ili prezimena pa tako mora da bude. Moje ime odjekuje a, smatram da je moje vrijeme tek došlo.”

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE