Ako mogu Vitez i Tuzla bez rijeke, zašto ne bismo mogli i mi, kao grad na dvije rijeke, imati uređeno kupalište i još jednu turističku lokaciju u centru grada?

Žalosna je činjenica, a o kojoj smo bezbroj puta do sada pisali, da u vrijeme ljeta, ljetnih vrućina i pokušaja pronalaska osvježenja, a prije odlaska na more, u Visokom to potrebno osvježenje u vidu kupanja na rijeci ili bazenu, nije moguće pronaći. Žalosno je i da smo grad na dvije rijeke bez uređenog kupališta, bazena ili aqua parka, ali to je opet tema za neke druge tekstove, priče i razmišljanja, ali ova priča može poslužiti i kao ideja ljudima na vlasti i ljudima koji se nešto pitaju u ovom našem gradu. Visočani trenutno osvježenje u svom gradu ili blizini njega mogu pronaći na Bucima, na popularnim „Mlinovima“, dok su sva nekadašnja kupališta zapuštena i izgubila tu namjenu, koju su imala do unazad 20-ak godina. Posebno mjesto okupljanja mladih i starih Visočana bila je brana ispod Kožarskog mosta, odnosno kupalište ispod istog, na kojem su se dnevno okupljale stotine Visočana i na taj način tražili bijeg od nesnosnih vrućina, ali i potrebno osvježenje. Danas je obala uređena, ali brane i kupališta nema, što smo i zabilježili našom kamerom.

Novo šetalište u Adi moglo je poslužiti kao dobar primjer dobro uređenog odmarališta, i mjesta za provod i osvježenje, a ne trebamo baš predaleko otići i pronaći neki primjer. Jest da je u drugoj državi, da nas dijele stotine kilometara, ali su npr. Novosađani u samom centru grada „ukrotili“ i uredili Dunav, napravili popularni Štrand, koji je danas popularno kupalište, ali i mjesto provoda, izlaska, rekreacije i sporta. Upravo ideja i način uređenja, naravno u mnogo manjem obimu, mogao bi poslužiti i kao primjer nama u Visokom i to ni manje, ni više, nego za Adu. Pola Ade u travi, sa sadržajima poput ugostiteljskih objekata i sportskih terena, dok bi druga polovina, uz rijeku, mogla poslužiti kao plaža, sa terenima za odbojku, mjestom za sunčanja, a rijeka, uz neke manje korekcije i prečistaće, kao idealno mjesto za osvježenje u samom centru grada. Bližih primjera imamo napretek. U Vitezu je čovjek od običnog potoka, došao do brane, zatim ribnjaka, a nakon toga etno sela, ali i aqua parka koji dnevno u Vitez dovede i po nekoliko hiljada ljudi.

U Tuzli su od močvarnog dijela u središtu grada i džungle napravili regionalnu atrakciju, Panonska jezera, koja svakodnevno u ovaj dio naše zemlje dovedu hiljade Bosanaca i Hercegovaca, ali i ljudi iz Hrvatske i Srbije…

Primjera je bezbroj, lokacija, posebno na rijeci Fojnici također bezbroj, a mi dok dođemo do nekog svog štranda, Visočkog jezera ili aqua parka, možemo samo da se prisjetimo 1959.godine kada je otvoren Kožarski most, da se sjetimo kupanja na Bucima, kod Ribarskog, u Luci i Sejinoj luci i nadamo da će i naše rijeke i naši potencijali biti iskorišteni kao što je slučaj u našoj bližoj i daljoj okolini…