Ambasadorica Turković: BiH ima mnogo neutralnih diplomata

Rezimirajući proteklih četvrt vijeka politike međunarodne zajednice koju simbolizira UN, a koja je često kritikovana u poratnoj BiH, pa i tokom rata zbog embarga, nečinjenja i nedjelotvornosti “plavih kaciga”u Srebrenica, ambasadorica Turković kaže kako su predstavnici bh. vlasti imali velike nade u djelovanje UN-a.

– Nažalost Ujedinjene nacije su pokazale čitav niz ograničenja. Sa krajem bipolarnog svijeta dolazi do naglog oživljavanja etno nacionalizama. U Bosni i Hercegovini je bila jasna situacija, bilo je jasno ko je agresor i očekivala se odlučnija reakcija UN-a, koji se, pak, odlučio  da vojno prisustvo u BiH koristi kao dio svoje diplomacije. S obzirom da je diplomacija bila bazirana na ekvilibriumu distance između Srba SDS-a i legitimne vlasti u BiH to je UN nastavio da održava teorijsku simetriju. Čak i s limitiranim mandatom UN-a koji je ovlastio vojne snage da odbiju napade od sigurnosnih zona i da osiguraju dostavu humanitarne pomoći UN nije položile ispit – ocjenjuje ambasadorica Turković.

Kao primjer neizvršavanja čak ni tog limitiranog mandata navodi  sprječavanje 131 konvoja da stignu do Bihaća samo u 1994. godini.

-Mnogo drastičniji primjer je genocid u Srebrenici  koji ukazuje na nesposobnost UN-a da osigura sigurnosne zone koje su sami proglasili. Bilo je posve jasno da će srpske SDS  snage  pokušati da eliminišu Srebrenicu, Žepu, Goražde…. Dovoljno je samo da se prisjetimo izjave Karadžiča: “ Gledajući sa historijske, političke ili bilo koje druge tačke eliminacija enklava mora da bude  prioritetni interes i cilj  Srba ako oni hoće da prežive…”- podsjeća ambasadorica Turković.

Također navodi da “dok su neke zapadne zemlje limitirale svoje trupe  u očuvanje sigurnosnih zona UN-a, ponude od Malezije i Pakistana da pošalju desetostruko  veći broj vojnika u okviru UN-a  su odbijene”.

Komentirajući  djelovanje Vijeća sigurnosti po principu korištenja veta, čijom primjenom od strane Rusije nije usvojena Rezolucija o Srebrenici  u UN-u prije dvije godine, ambasadorica Turković kaže da se to moglo desiti zato što BiH ima mnogo neutralnih diplomata.

– Bowers Cloude je u svojoj knjizi ‘Moja misija u Španiji’ napisao nešto što bi se moglo primijeniti, čast izuzetcima, i na BiH diplomate:’.. ni jedan diplomata totalitarne vlasti ne bi se usudio da bude neutralan, a to se desilo zato što mi imamo mnogo neutralnih, da ih ne nazovem gore, diplomata  koji predstavljaju demokratsku zemlju praveći umjetnost od neutralnosti i tako mi gubimo sve diplomatske bitke … ‘- kaže sagovornica.

Zamoljena  da obzirom na iskustvo koje ima kao bivša ambasadorica BiH u Misiji UN-a u Beču,  prokomentira aktuelna osporavanja UN-a zbog njegove neučinkovitosti, kaže da ima mnogo prostora za kritikovanje UN-a , ali postavlja se pitanje  šta je alternativa.

– Imamo li bolju alternativu? Ako nemamo onda moramo raditi da popravimo ono što imamo i moramo biti aktivniji da bi iskoristili mehanizme koji postoje. Globalna politička scena je takva kakva jeste. Nije samo  do mehanizama UN-a . Mnogo više je do ljudi koji  imaju mogućnost djelovanja. Pa na kraju, kakvo je i djelovanje naših diplomata, da li koristimo one mogućnosti koje imamo, čak ako su i limitirane? Koliko puta smo propustili da zauzmemo pošten, principijelan stav?  Koliko puta su  naši predstavnici izašli iz sale, kao bajagi urgentno, uoči glasanja da se ne bi morali izjasniti. U situacijama u kojima smo  trebali biti mnogo senzitivniji, jer smo i sami osjetili šta znači glas neke zemlje, šta znači nezainteresiranost dok drugi umiru- kaže  Bisera Turković, ambasador at large, načelnica Odjela za posebne diplomatske aktivnosti u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, u povodu 25. godišnjice prijema BiH u UN.

vijesti.ba/visoko.ba