Američka rudarska korporacija “Friport Mekmoran” prodala je multinacionalnoj kompaniji “Lundin”, sa sjedištem u kanadskom Torontu, vlasništvo nad rejonom “Čukaru Peki”, kod Bora, gdje su ustanovljeni početni resursi od 1,7 miliona tona bakra i 98 tona zlata, za 262,5 miliona dolara, saznaju “Novosti”.
Naime, u ispitivanim ležištima “Friporta” i “Reservoar mineralsa” u okolini Bora do sada je otkriveno 65 miliona tona rude sa srednji sadržajem bakra od 2,6 odsto i zlata od 1,5 grama po toni.
Na dubini od 558. do 559. metra od površine zemlje ovdje je otkriven i resurs od nevjerovatnih 25,7 odsto bakra i 50,3 grama po toni zlata, što je najbogatija bušotina ikada pronađena na planeti.
Najnovija istraživanja pokazuju da je u jednoj bušotini, na dubini od 179 metara, pronađen sloj od 84 metra u kome je sadržaj bakra 10,75 odsto i zlata od 10,86 grama po toni! Još je fantastičniji rezultat druge bušotine gdje je u sloju rude, debljine 46 metara, pronađen depozit od nevjerovatnih 15,85 procenata bakra i čak 16,77 grama po toni zlata.
Primjera radi, u rudnicima iz sastava RTB Bor trenutno se eksploatiše ruda sa najviše – 0,4 odsto crvenog metala.
Šta su to Amerikanci i Kanađani pronašli sam za sebe govori literaturni podatak da se ležišta sa jedan odsto bakra, ukoliko ih prate odgovarajuće količine rude, smatraju – izuzetno profitabilnim! Ipak, o kakvom se bogatstvu radi najbolje, bez sumnje, svjedoči podatak da je za proteklih 110 godina rudarenja u Boru dobijeno pet miliona tona bakra i blizu 160 tona zlata. Iz “Friporta”, koji je u istraživanja okoline Bora investirao oko 60 miliona dolara, ne oglašavaju se povodom ove transakcije. Međutim, pretpostavlja se da su Amerikanci morali da prodaju nalazišta u Boru kako bi pokrili gubitke u ostalim rudnicima, koje imaju na pet kontinenata, kako bi pokrili makar dio troškova prouzrokovanih naglim padom cijena metala na svjetskoj berzi.
Multinacionana kompanija “Lundin” u svom sastavu ima sedam rudnika bakra i zlata u Kongu, Rusiji, Švedskoj, Irskoj, Španiji, Portugalu i Rusiji.
Naime, u ispitivanim ležištima “Friporta” i “Reservoar mineralsa” u okolini Bora do sada je otkriveno 65 miliona tona rude sa srednji sadržajem bakra od 2,6 odsto i zlata od 1,5 grama po toni.
Na dubini od 558. do 559. metra od površine zemlje ovdje je otkriven i resurs od nevjerovatnih 25,7 odsto bakra i 50,3 grama po toni zlata, što je najbogatija bušotina ikada pronađena na planeti.
Najnovija istraživanja pokazuju da je u jednoj bušotini, na dubini od 179 metara, pronađen sloj od 84 metra u kome je sadržaj bakra 10,75 odsto i zlata od 10,86 grama po toni! Još je fantastičniji rezultat druge bušotine gdje je u sloju rude, debljine 46 metara, pronađen depozit od nevjerovatnih 15,85 procenata bakra i čak 16,77 grama po toni zlata.
Primjera radi, u rudnicima iz sastava RTB Bor trenutno se eksploatiše ruda sa najviše – 0,4 odsto crvenog metala.
Šta su to Amerikanci i Kanađani pronašli sam za sebe govori literaturni podatak da se ležišta sa jedan odsto bakra, ukoliko ih prate odgovarajuće količine rude, smatraju – izuzetno profitabilnim! Ipak, o kakvom se bogatstvu radi najbolje, bez sumnje, svjedoči podatak da je za proteklih 110 godina rudarenja u Boru dobijeno pet miliona tona bakra i blizu 160 tona zlata. Iz “Friporta”, koji je u istraživanja okoline Bora investirao oko 60 miliona dolara, ne oglašavaju se povodom ove transakcije. Međutim, pretpostavlja se da su Amerikanci morali da prodaju nalazišta u Boru kako bi pokrili gubitke u ostalim rudnicima, koje imaju na pet kontinenata, kako bi pokrili makar dio troškova prouzrokovanih naglim padom cijena metala na svjetskoj berzi.
Multinacionana kompanija “Lundin” u svom sastavu ima sedam rudnika bakra i zlata u Kongu, Rusiji, Švedskoj, Irskoj, Španiji, Portugalu i Rusiji.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.