Ateizam je prirodan kao i vjera, usprkos mišljenju da su ljudska bića programisana da vjeruju u božanstva, pokazuje najnovije istraživanje koje su objavili britanski mediji.
Novo istraživanje na Univerzitetu u Cambridgeu otkriva da, suprotno uvriježenom mišljenju, stanovnici velikih područja drevnoga svijeta nisu vjerovali u bogove.
U tvrdnjama iznesenim u knjizi “Borba s bogovima” profesor kulture drevne Grčke Tim Whitmarsh dovodi u sumnju tezu da nam je urođena ideja da vjerujemo u više sile – koje se odnose na “vjerski univerzalizam”.
Profesor Whitmarsh, profesor St John’s College sa Univerziteta Cambridge, suprotstavlja se također i ideji da je ateizam moderan fenomen.
On je rekao: “Čini se da su ti rani ateisti davali univerzalne primjedbe o paradoksalnoj prirodi religije – da prihvatite stvari koje intuitivno nisu u vašem svijetu.”
Činjenica da se to dogodilo hiljadama godinama prije sugeriše da oblik nevjerovanja može egzistitrati u svim kulturama, i da vjerovatno oduvijek i jest egzistirao.
“Skloni smo vidjeti ateizam kao ideju koja je je tek nedavno stasala u sekularnim zapadnim društvima.” Whitmarsh sugeriše da ateizam ne samo da je bio uobičajan u drevnoj Grčkoj i Rimu, već da je onda cvjetao mnogo više nego danas.
Doba ateizma završava se, sugeriše on, kad su općenito tolerantna društva zamijenile imperijalne sile koje su zahtijevale prihvaćanje jednoga istinitoga Boga.
Dodao je: “Ideja da vam svećenik govori što trebate činiti strana je svijetu drevnih Grka.”
Koristeći se s oko hiljadu godina vrijednih zapisivanja kako bi dokazao svoju teoriju, neke tekstovi koje je citirao vraćaju nas u 570 godina prije nove ere – doba prije Platona.
Ali profesor Whitmarsh zaključuje da oni ne dokazuju niti ne opovrgavaju istinu o samom ateizmu.
