“Hvala Allahu kad se ponovo podiže ova bogomolja, a to su mnogo želili svi stanovnici ovog kraja. Svi se potrudiše jer je ovo staro mjesto. Pa njihov trud neka Stvoritelj nagradi. Iz srca Sirrijinog izađe tajanstveni kronogram izražen u dvije strofe, a i brojkama. U ovoj strofi traži tajnu. Hiljadu dvije stotine trideset i šeste sastavi se kronogram, 1236”, piše na Tarihu ispod ulaza u džamiju, koji je 1820. godine napisao šejh Abdurrahman Sirrija.
- Tri naziva iz historije i naroda
Baš kao i većinu posjetilaca, na ulazu u džamiju i ekipu Klix-a je dočekao Ahmed efendija Vuković. U želji da ljude upozna o njenim vrijednostima, Vuković govori kako iz dobre volje rado dočeka bilo koga ko želi obići džamiju.
Na početku razgovora pojašnjava kako poznata fojnička džamija nosi tri naziva. Prvi naziv je Stara ili Atik džamija. Drugi naziv je Srednja džamija, jer se prema geografskom položaju nalazi između Čaršijske i Muharem-efendijine džamije. Najzanimljiviji je treći naziv Djevojačka džamija.
“Prilikom jedne od obnova džamije nakon njenog spaljivanja, mještani mahale Hadrovići nisu imali dovoljno novca za obnovu. U mahali su živjele tri djevojke koje se nisu nikad udavale i sav svoj miraz su dale za obnovu. Od tada za vrijeme ramazana u Atik džamiji se obavlja i ženska mukabela koju uče samo žene nakon podne-namaza”, ispričao je Vuković pokazavši Tarih ili zapis o obnovi iznad ulaza u džamiju.
Prve muslimanske porodice u Fojnici su zabilježene 1485. godine. Prva džamija koja je izgrađena za potrebe muslimana u to vrijeme bila je Atik-džamija. Poslije nje izgrađenja je i Muharem-efendijina džamija u Gornjoj mahali, kako je mještani nazivaju, koja je zanimljiva po tome što kroz nju teče potok. U narodu se priča kako u to doba varoši nisu mogle postati kasabe dok ne steknu tri uslova, a to su da imaju džamiju, stalni džemat i pijačni dan.
- Zapostavljeno historijsko blago
“U Atik džamiji imamo puno starina koje pokušavamo očuvati, ali mislim da je potrebno da se pojedine institucije više uključe, jer ipak je ovo historijsko blago. Džamiju su mnogi poprilično zapostavili, kako u Fojnici, tako i šire. Novi načelnik Sabahudin Klisura pokazao je spremnost da pomogne u očuvanju džamije”, kazao je Vuković koji inače radi kao mujezin Medžlisa Islamske zajednice u Fojnici, a u Atik džamiji obavlja džumu, jaciju i akšam četvrtkom te klanja teravih-namaz tokom ramazana.
Kako saznaje Klix, posljednji radovi na obnovi Atik džamij izvedeni su 2001. godine.
Nakon spaljivanja džamije, prije 273 godine, u njenom zidu je pronađen najstariji, rukom pisani Kur'an. Kako nam je ispričao Vuković, Kur'an su pronašli mještani, a star je blizu 350 godina. Prepisivač Kur'ana je Muhamed Ibn Salih ibn Mahmud.
Prije sedam godina Vuković je na tavanu džamije pronašao i 70 rukopisa na osmanskom, turskom i perzijskom jeziku. Mnogi prije njega nisu znali koja je vrijednost ove zbirke spisa.
“Profesori iz istanbulskog univerziteta su dolazili u Atik-džamiju i nisu mogli vjerovati da su baš u Fojnici vidjeli takve spise, i to pisane rukom. Pronađen i tevsir Bejdavija, napisan na osmanskom jeziku, te arapsko-turski rječnik za kojeg turski historičari tvrde da se ne može naći ni u Istanbulu”, rekao je Vuković.
Tokom mjeseca ramazana, kada vjernici traže mjesto više, Atik džamija ima poseban sjaj. Fojničke džematlije sjećaju se kako je top iz ove stare džamije nekada oglašavao kraj posta ili iftar. Top koji su vjernici pronašli u blizini ove bogomolje posljednji put je korišten tokom posljednjeg rata u BiH kada nije bilo struje.
“Imamo namjeru ponovo iznijeti taj top iznad džamije i koristiti ga tokom ramazana”, otkriva nam Vuković.
Fojnica je poznata po tekijama i bogatom sufijskom ili derviškom životu. Atik džamija bila je jedna od prvih u kojima je obavljan zikr, a koji se i danas obavlja.
“Islam je vani, a džamija je džamija”, rekao nam je efendija Vuković na kraju posjete fojničkoj Atik džamiji.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.