Bambus – jako dekorativna biljka

1786

Prirodni areal bambusa se proteže od tropskih i suptropskih predjela, sve do visokih nadmorskih visina u planinama (Himalaja), ali poznato je da mnoge vrste bambusa mogu živjeti u gotovo svim klimatskim zonama. Na području istočne Azije (Kina, sjeverna Koreja, Japan) prirodno rastu mnogobrojni bambusi tvoreći prekrasne i nepregledne šume, a mnoge vrste rastu i na području sjeverne i južne Amerike i Australije.

U zemljama Dalekog istoka svakodnevni je život nezamisliv bez bambusa. Bambus je osnovni građevni material od kojega se rade kuće, brodovi, mostovi, namještaj, cijevi, muzički instrumenti i dr.
Mladi izboji bambusa koriste se i u prehrani, a neke vrste npr. Phyllostachys nigra (crni bambus) su se koristile u tradicionalnoj kineskoj medicini kao lijek kod bubrežnih oboljenja ili sredstvo protiv bolova. Vrlo je važan i za prehranu panda koji pojedu i do 12 kg bambusovih mladih izboja dnevno te bez bambusa ne bi bio moguć opstanak ove prekrasne vrste.
Ne smijemo zaboraviti i njegovu estetsku vrijednost. Rastresite grane bambusa kroz koje se poput špijuna šulja sunčeva svjetlost, nježnost lišća i lagani povjetarac koji njiše tanke grane, stvorit će takvu atmosferu koja će smiriti svaku osobu koja je pod stresom.

U Europi se bambus koristi već dugi niz godina kao vrtna biljka zbog raznolikosti vrsta i njegovih osobina. U početku su se koristile samo vrste roda Fargesia i Pseudosasa no danas se u hortikulturi koriste brojne vrste ovisno o namjeni. Bambuse možemo koristiti kao lončanice, žive ograde, vjetrobrane, samostalne detalje u vrtu, paravane i sl.

bambus6Botanika kao znanost imala je što se tiče bambusa dosta poteškoća.
U prošlosti se mislilo da bambus spada u vrlo primitivne biljke, primitivnije od trava, ali DNA analizom došlo se do spoznaja da je bambus evolucijski najrazvijenija biljka na svijetu. Uklopiti bambuse u sistematiku biljaka nije bio ni malo lagan zadatak. Problem je bio u tome, što je, da bi neke vrste bambusa ušle u reproduktivnu fazu, potrebno od 30 do 120 godina. Nažalost prosječni život botaničara je mnogo kraći. Prenoseći podatke u brojnim zapisima, nakon niza godina proučavanja, bambusi su svrstani u red Poales, porodicu trave i potporodicu Bambusoideae koja je podijeljena u tribuse (što je karakteristično za sve vrste trava) s velikim brojem rodova i vrsta.

Još jedna zanimljivost je u tome, što do danas nije potpuno razjašnjeno zašto većina bambusa nakon cvatnje iznenada vene. Ta hirovitost prirode uzgajivače i vrtlarije košta dosta novca te su isprobane razne metode kako bi se smanjilo propadanje bambusa ali to još u potpunosti nikome nije uspjelo. Procvala biljka se može oporaviti ali do tada ne izgleda lijepo, a kod oporavka joj pomaže redovita prihrana i zalijevanje.

Iz navedenih razloga mnogi će se botaničari, a i vrtlari hobisti ili profesionalci složiti da je bambus jedna od najzagonetnijih biljaka na svijetu.