Naslovnica Lokalne Teme Kultura Biblioteka u ...

Biblioteka u Visokom – čuvar socijalističke literature

Opća biblioteka u Visokom još čuva i izdaje gotovo tri hiljade knjiga i časopisa iz socijalističkog vremena.

193
PODIJELI

Rijetki su gradovi u zapadnobalkanskim državama koji su u zadnje dvije decenije dobili novu zgradu za slavljenje umjetnosti i gajenje kulture čitanja. Visoko, gradić nadomak Sarajeva, centar srednjovjekovne bosanske države, imao je tu sreću. Na Sastavcima, gdje se sastaju rijeke Fojnica i Bosna, izdiže se impozantan objekat Centra za kulturu i edukaciju.

Ovdje je prije tri godine useljena i Opća biblioteka Visoko, koja je do 2000. godine bila smještena u zgradi bivše gimnazije, a onda preseljena u prostorije veleprodaje. Riječ je o jednoj od rijetkih gradskih biblioteka, koja je u potpunosti sačuvala fond socijalističke, komunističke i literature posvećene revoluciji.

Danas su konačno dobili dovoljno namjenskog prostora za bibliotečku djelatnost. Do „socijalističko-marksističke i revolucionarne“ literature, kroz prostor gdje se čuvaju najvrjednije knjige, one koje se ne mogu iznositi izvan čitaonice, vodi nas direktorica Jasmina Drugović.

„Kaže se da svaka knjiga ima svog čitaoca. Nikada ne znate kada će neka od tih knjiga zatrebati za istraživanje, za izradu diplomskog, magistarskog ili doktorskog rada. Dobar dio naše istorije vezan je za taj period, pa bi, riješiti ih se, istovremeno značilo i odreći se dijela vlastite prošlosti“, kazuje Drugović.

Najtraženiji ‘Kapital’

Te knjige se i dalje iznajmljuju, a kako vrijeme bude prolazilo, smatraju u biblioteci, potražnja će biti sve veća.

„Dolaze studenti, i sve više ih je, jer naša biblioteka je rijetko mjesto gdje se ovi naslovi mogu naći. Evo, u zadnje vrijeme sve više se traži Kapital. Traže ga studenti ekonomije, filozofije, sociologije, historije…“, pojašnjava.

Biblioteka raspolaže sa knjižnim fondom od 60.000 naslova i jedna je od najvećih gradskih biblioteka u BiH. Pored redovnih poslova, trenutno su zaokupljeni unosom podataka u COBISS (kooperativni online bibliografski sistem i servis) u kojeg su umrežene biblioteke iz Slovenije, Srbije, BiH, Makedonije, Albanije, Crne Gore i Bugarske.

Izet Perviz/Al Jazeera

„Do sada smo u COBISS unijeli oko 42.000 naslova. Tek kada završimo ovaj veliki posao, znaćemo tačno koliko tih knjiga iz socijalističkog vremena imamo. Ja sam vrlo loša u procjenama, ali ako baš moram reći, onda se taj broj kreće između 2.000 do 3.000 knjiga.“

Uskoro se pokazalo da je direktorica samo skromna osoba. Izbrojali smo da u jedan red u prosjeku staje oko 30 knjiga, pomnožili to sa brojem redova i polica, i dobili broj 2.500.

„Bilo ih je puno više, ali u starom objektu nismo imali dovoljno prostora tako da smo i mi jedan dio morali rashodovati. Pri tome smo od svakog naslova sačuvali barem pet ili šest primjeraka, a najmanje dva. Evo, za primjer ćemo uzeti Pravce razvoja socijalističkog samoupravljanja Edvarda Kardelja. Ta je knjiga nekada bila obavezna lektira u nekim srednjim školama, tako da smo je imali u preko dvadeset primjeraka. Nju smo rashodovali i ostavili smo pet primjeraka. Imali smo dosta Titovih govora koji su onda bili veoma čitani, ili, recimo, kongresi, koji su bili obavezna literatura“, kazuje direktorica.

Kada su druge biblioteke rashodovale svoju „socijalističko-marksističku literaturu“, Opća biblioteka u Visokom je uzimala sve naslove koje nije imala. Dosta knjiga su uzeli od Biblioteke Radničkog univerziteta u Visokom, koja je imala isključivo tu literaturu, kao i od Biblioteke Saveza socijalističke omladine. A jedan dio dobili su i od građana. Kao izdvojena cjelina čuva se legat Vukice Price, supruge Srđana Price, koja je 1978. godine poklonila cijelu porodičnu biblioteku. U ovom legatu zastupljena su i Lenjinova sabrana djela u originalu, na ruskom.

‘Zaboravljeni’ časopisi

Pored knjiga, biblioteka u Visokom čuva i časopise koji su izlazili u vrijeme socijalističke Jugoslavije. Ima ih više od  3.000.

„Naš zadatak je da popišemo svaki članak iz časopisa i uvrstimo ga u COBISS tako da će biti dostupni zainteresovanim osobama širom prostora bivše Jugoslavije“, kaže direktorica Drugović.

Na osnovu raznovrsnosti časopisa koji su izlazili u vrijeme SFRJ, i njihovog broja, jasno je da se radilo o državi koja je veliki značaj davala obrazovanju i dodatnoj edukaciji. Jednostavno nije bilo oblasti društvenog života koja nije bila određena časopisom.

Izet Perviz/Al Jazeera

Ovdje se nalaze brojevi Socijalizma – časopisa Saveza komunista Jugoslavije, Pregleda – časopisa za društvena pitanja, Sindikata – biltena Vijeća saveza sindikata Jugoslavije, Komunista – časopisa kojeg je izdavao CK SKJ, prvi broj je objavljen 1925., a biblioteka ima brojeve od 1946. godine, Opredjeljenja – časopisa za teoriju i praksu socijalističkog samoupravnog društva, Gledišta – časopisa izdavanog u Beogradu koji se bavio kritikom i društvom, pa je tako tema jednog od brojeva iz 1972. bila Društvene nejednakosti u socijalizmu

Čuva Opća biblioteka u Visokom i časopise iz umjetničkih oblasti, kulture i filozofije, kao što su Književni jezik – časopis kojeg je izdavao Odsjek za jugoslavensku književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Mogućnosti – časopis za kulturu i književnost, Kulturni život – časopis Zajednice kulturno-prosvjetnih organizacija Jugoslavije, Kulturni radnik iz 1976, kao i časopise: Život, Scena, Sineast, Komuna, Budućnost, Dijalog, Forum, te nekoliko brojeva legendarnog Praxisa iz 1970. i 1971.

U visočkoj biblioteci mogu se naći i svi brojevi Veterinarskog glasnika ili Mornaričkog glasnika od 1974, kao i Treći program – izbor emitovanih emisija u štampanoj formi Radija Sarajevo, ili Treći program – Radija Beograd. A sačuvani su i neki vjerski časopisi: Glasnik Islamske zajednice Jugoslavije, El Hidaje, Novi behar

Opća biblioteka u Visokom jednostavno se sve ove godine držala principa kako je svaka knjiga vrijedna, kako je svaka svojevrsni dokument, i kako svaka ima svog čitaoca koji je čeka negdje u vremenu.

balkans.aljazeera.net/visoko.co.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.