BiHPolitikaBiH može postati "hot spot" za nezakonite migrante

BiH može postati “hot spot” za nezakonite migrante

U odgovoru Mektić navodi da je BiH uspostavila i kontinuirano usklađuje zakonodavni okvir sa standardima EU, te je izgradila institucionalnu i administrativnu strukturu upravljanja imigracijama i azilom koja je bila dovoljna da BiH uspješno vodi imigracionu i azilantsku politiku u periodu dok se nije suočila sa pojačanim nezakonitim migracijama.

Iako mjerodavne institucije u BiH trenutno još uvijek kontroliraju nezakonite imigracije i koordiniraju djelovanje u oblasti međunarodne zaštite, ministar navodi kako je nužno osiguranje dodatnih kapaciteta za smještaj, kontrolu i upravljanja povećanim brojem tražitelja azila i nezakonitih migracija.

Također, neophodno je osigurati uvjete koji će omogućiti da se osobe tretiraju na human način i u skladu s međunarodnim pravom i zakonodavstvom BiH u oblasti imigracija i azila.

„Ukoliko se ne osiguraju uvjeti za učinkovitu borbu protiv nezakonitih migracija i ne osigura prihvat imigranata koji izraze namjeru i podnesu zahtjev za azil, a trend nezakonitih migracija se bude uvećavao, mjerodavna tijela mogu izgubiti kontrolu nad migracionim tokovima, te BiH može postati „hot spot“ za nezakonite migrante, a time i nezakonite migracije mogu postati ozbiljan sigurnosni i humanitarni problem u BiH“, navodi se u odgovoru.

Kako se ističe, mjerodavna tijela u BiH konstantno prate situaciju u vezi s migrantskom krizom na zapadnobalkanskoj ruti, a kao rezultat toga Ministarstvo sigurnosti BiH je pripremilo, a Vijeće ministara BiH usvojilo Informaciju o provedbi Plana hitnih mjera i realizaciji aktivnosti navedenih u Informaciji o procjenama i mogućnostima BiH po pitanju izbjegličke krize u regiji i EU i pregledu situacije u vezi s migracijskom krizom na zapadnobalkanskoj ruti koja daje hronološki pregled aktuelne situacije u vezi s migracijskom krizom, kao i prijedloge prioriteta BiH u oblasti migracija i azila.

Kao postavljeni prioriteti BiH u oblasti migracija i azila navedeni su: jačanje GPBiH u svrhu bolje kontrole granice, a u cilju sprječavanja nezakonitih ulazaka na teritoriju BiH; jačanje Službe za poslove sa strancima BiH u cilju veće učinkovitosti u borbi protiv nezakonitih migracija; realizacija sporazuma o readmisiji i jačanje readmisijskih kapaciteta; te jačanje kapaciteta u oblasti azila.

Mektić podsjeća da je na temelju navedene informacije Vijeće ministara BiH na 132. sjednici održanoj 8. februara razmatralo Informaciju o provedbi Plana hitnih mjera i realizaciji aktivnosti navedenih u Informaciji o procjenama i mogućnostima BiH po pitanju izbjegličke krize u regiji i EU i pregledu situacije u vezi s migrantskom krizom na zapadnobalkanskoj ruti.

U vezi s navedenim, usvojenim zaključcima podržavaju se postavljeni prioriteti BiH u oblasti migracija i azila, te se zadužuju sve institucije i agencije da u skladu sa svojim nadležnostima poduzmu potrebne mjere i aktivnosti kako bi se postavljeni prioriteti BiH u oblasti migracija i azila realizirali. Također, zadužuju se institucije i agencije BiH u čijim mjerodavnostima je realizacija prioriteta BiH u oblasti migracija i azila iz ove informacije da za sve aktivnosti koje podrazumijevaju osiguranje dodatnih sredstava iz budžeta institucija BiH pripreme odgovarajuće akte i dostave VMBiH na usvajanje.

Kako se navodi, Ministarstvo sigurnosti BiH radi na pripremi i izradi Informacije sa prijedlogom mjera koje se trebaju hitno poduzeti s fokusom na nezakonite migrante i propusnost granice, prije svega, sa istočnim susjedima BiH.

Od 1. januara do 16. aprila došlo je do značajnog povećanja broja ilegalnih migranata. GPBiH ih je u navedenom periodu otkrila 2.238, od kojih je Službi za poslove sa strancima predala njih 804. Namjeru za azilom izrazilo je ukupno 1.357, a zahtjev su podnijela 282 migranta.

„I pored gore navedenog, trenutna procjena stanja sigurnosti u BiH je zadovoljavajuća, a policijske agencije u BiH aktivno i budno prate sva moguća dešavanja usmjerena na eventualno ugrožavanje sigurnosti BiH, te su spremne adekvatno reagovati u svakom trenutku i na svaki mogući izazov“, naveo je ministar Mektić.

Dalje ističe kako se aktivno razmjenjuju obavještajna saznanja među sigurnosnim agencijama u BiH i u skladu s procjenom poduzimaju odgovarajuće preventivno-represivne mjere.

„Evidentno je i poznato, a postoje i vrlo detaljna saznanja, informacije i dokumentacija kojima raspolažu sigurnosne agencije o aktivnostima ekstremističkih grupa na tlu BiH i u regiji. Ove grupe, ovisno o profilu djelovanja, mogu se podijeliti na one koje promovišu ekstremna religijska, nacionalistička, unitaristička i separatistička stajališta, dok jedan dio njih izražava spremnost i na nasilne akcije. Pojedine od ovih grupa su međusobno ideološki povezane sa srodnim organizacijama na području Balkana, te sa određenim kriminalnim strukturama u regiji“, naglašava ministar Mektić.

Njihove aktivnosti, nastavlja, kreću se od javnih istupanja pojedinih pripadnika tih organizacija uz upotrebu govora mržnje na mjestima javnog okupljanja ili posredstvom određenih internet portala i drugih mas-medija, pa do ispisivanja grafita, postavljanja i distribucije plakata uvredljivog ekstremnog sadržaja, koji pod plaštom patriotizma i sličnih konstrukcija izražavaju, promovišu, šire i potiču nacionalnu, vjersku i rasnu mržnju i netrpeljivost.

„Ove organizacije su razvile metodologiju kojom propagiraju ekstremizam usmjeren na najranjivije kategorije u društvu – povratničku i izbjegličku populaciju, manjinsko stanovništvo druge vjerske pripadnosti u područjima gdje je većinska populacija ona koja se identificira kao sljedbenik gore pomenutih ekstremnih desničarkih organizacija, kao i na LGBT populaciju“, navodi se u odgovoru.

Ove grupe, ističe se, također nastoje prikazati vlasti u BiH nesposobnima da se bore protiv terorizma i ekstremizma, kao i da postoje propusti u policijskom radu. Namjeravaju pokazati društvu da su sposobne da uklone te propuste i pruže zaštitu svojim pristalicama i ostalim etnički sličnim dijelovima zajednice. Stoga oni traže priliku i bilo koju okolnost za djelovanje, a sve sa ciljem da sebe prikažu kao zaštitnike društva.

„Pojedini članovi ovih grupa već od ranije imaju iskustva u borbenim aktivnostima i dobro poznaju oružje, neki su bili dijelom organizovanih kriminalnih mreža ili to još uvijek jesu. Obavještajni podaci ukazuju na sumnje u moguću zloupotrebu određenih lovačkih, streljačkih i airsoft klubova, koji bi mogli biti iskorišteni za regrutiranjue novih članova ekstremističkih grupa. Iste sumnje javljaju se i kod aktivnosti određenih humanitarnih organizacija i udruženja građana“, kaže se u odgovoru ministra Mektića zastupnici Krišto.

Postojanje nezakonitog vatrenog oružja i naoružanja zaostalog iz rata u BiH omogućava njegovu relativno laku nabavku i dostupnost. Ovo oružje se može nabaviti posredstvom onih koji lično posjeduju nezakonito oružje, kao i pojedinih ekstremista koji su direktno uključeni u organizovani kriminal. Navedene grupe jednim dijelom finansiraju osobe izvan BiH.

„Ove grupe također propagiraju aktivnosti koje su u vezi sa krivičnim djelima motiviranim pristrasnošću i mržnjom u cijeloj BiH, a usmjerene su protiv manjinskih zajednica. Pomenute grupe obično imaju hijerarhijsku strukturu ustrojenu tako da postoji jedan vođa koji vodi grupu i koordinira aktivnosti i akcije. Članovi grupa obično komuniciraju direktno, usmenim putem, a tokom komunikacije koriste aplikacije za šifriranje. Mjerodavne sigurnosne agencije aktivno prate i dokumentuju sve ove pojave u skladu s prikupljenim informacijama i dokazima poduzimaju i poduzimat će sve mjere i radnje u cilju jačanja pune sigurnosti BiH i vladavine zakona na cijeloj njenoj teritoriji“, dodaje se u Mektićevom odgovoru.

vijesti.ba/visoko.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE