Njegov je život bio buran, a smrt zvjerska. Bradati ‘svetac’ i pouzdanik ruske carske obitelji Grigorij Rasputin postao je hladne zimske noći 30. decembra 1916. u Petrogradu žrtvom tajanstvene zavjere u organizaciji rođaka cara Nikole II.
Dva dana poslije Rasputinovo tijelo pronađeno je u rijeci Nevi s prostrijelnim ranama i tragovima brutalnog zlostavljanja.
“S obzirom na čudan način života i bliskost vlasti, stvorio je mnogo neprijatelja”, kaže povjesničar Ivan Uspenski.
Legenda i dalje živi
I sto godina nakon Rasputinove smrti, njegova legenda živi.
Početkom 20. stoljeća tridesetogodišnji karizmatični redovnik iz Sibira doputovao je Petrograd, današnji Sankt Peterburg, i brzo stekao golemi utjecaj na carskom dvoru.
Rasputin, rođen 21. siječnja 1869. u selu Pokrovskoju, danas je na glasu i po svojim čudima i orgijama.
U petrogradskom društvu je ekscentrični Rasputin, koji se često odijevao u seljačku odjeću, bio obožavan. Njegovao je reputaciju pobožna sveta čovjeka, vidovnjaka i iscjelitelja, sposobnog izliječiti prestolonasljednika Alekseja od hemofilije.
“Šaptač caru”
I dok je stjecao ugled i politički utjecaj kao “šaptač caru”, stekao je i mnoge neprijatelje.
Smrt mu je bila tajanstvena kao i život. Je li posve točna ‘službena’ verzija da su ga ubili ruski plemići, članovi proširene obitelji Romanov, kojima je dozlogrdio njegov utjecaj na carsku obitelj?
Ili je britanska obavještajna služba imala ulogu u tome? Postoje priče kako su Rasputin i carica Aleksandra, rođenjem Njemica, navodno u jeku Prvog svjetskog rata planirali primirje između Rusije i Njemačke, što nikako ne bi odgovaralo Britancima.
Stoljeće poslije smrti, muzej u Pokrovskoju odaje počast svom najpoznatijem stanovniku.
Rasputinova rodna kuća više ne postoji, ali u susjednoj, gdje su mu živjeli rođaci, smješten je memorijalni muzej koji obilaze turisti iz cijele Europe.
“On je često bio u ovoj kući i u njoj se gotovo ništa nije promijenilo od njegove smrti 1916.”, kaže kustosica Marina Smirnova.
“Nažalost, Rasputin je bio lutalica pa nije sačuvano mnogo njegovih osobnih predmeta”, dodaje Smirnova. Autentičnima se smatraju njegova stolica, tanjur, ogledalo i putni kovčeg.
Muzej je otvoren odmah nakon pada komunizma koji je to zabranjivao. “Mi nemamo mnogo toga za privlačenje turista. Drugi imaju Casanovu ili Draculu, mi imamo Rasputina”, kaže Smirnova, rođena u obližnjem gradu Tjumenu.
Među najradoznalijim posjetiteljima muzeja, oko 2000 kilometara istočno od Moskve, bili su članovi njemačke pop grupe Boney M, koje je 70-ih godina proslavila pjesma “Rasputin”.
“Nismo je smjeli izvoditi na koncertima u Sovjetskom Savezu. Organizatori su mislili da bi mogla biti uvredljiva”, rekla je pjevačica Liz Mitchell.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.