CCI/Monitoring Vlade i Skupštine ZDK: Socijalno ali ne i gender osjetljivi!

Nakon izuzetno loših rezultata u prvom kvartalu, Skupština ZDK značajno je intezivirala svoj rad u drugom kvartalu 2016. godine. Sa svega 2 održane sjednice u 1. kvartalu, intenzitet rada u drugom je podignut na 5 održanih sjednica. Pri tome, najviše se radilo u aprilu, u kome su održane 3 sjednice.

Pojačan intenzitet rada, u drugom kvartalu, rezultirao je i adekvatnim povećanjem produktivnosti. Sa svega 16 mjera, razmotrenih u prva tri mjeseca ove godine, rezultat se do kraja polugodišta popeo na 53 razmotrene mjere. Pozitivan pomak ostvaren je isključivo zahvaljujući pomenutom povećanom intenzitetu rada u aprilu – dok je u ostala 4 mjeseca u kojima su održane sjednice

Skupštine razmotreno tek po 8 mjera svaki put, na 3 sjednice u aprilu razmotreno ih je 21.

Sa skupštinama Unsko-sanskog, Sarajevskog I Bosansko-podrinjskog kantona, Skupština Zeničko-dobojskog kantona spada u kantonalne skupštine čiji je intenzitet rada, u prvih 6 mjeseci 2016. godine, prešao prosjek od jedne sjednice mjesečno. I što se tiče produktivnosti, Skupština ZDK je na gornjoj polovini kantonalne ljestvice, ali više zahvaljujući generalno lošim rezultatima po kantonalnim skupštinama nego vlastitom radu.

U prvoj polovini 2016. godine, usvojena je samo jedna strategija. Na samom početku godine usvojena je Strategija razvoja ZDK za period 2016-2020. čime je ZDK prestao biti jedan od kantona bez vlastite strategija razvoja. S druge strane, dvije takođe vrlo značajne strategije – Strategija o borbi protiv korupcije u ZDK i Strategija omladinske politike na području ZDK – koje su, po programu rada, trebale biti utvrđene još prošle godine, još uvijek nisu realizovane.

Možda je najznačajniji rezultat koji je Skupština ZDK ostvarila u posmatranom periodu onaj vezan za broj usvojenih zakona. Sa svega 2 usvojena zakona u prijedlogu i 2 prihvaćena u nacrtu, u prvom kvartalu 2016. Skupština je kraj prve polovine 2016. dočekala sa 10 usvojenih prijedloga i 2 prihvaćena nacrta. To je za samo 1 prijedlog i jedan nacrt manje od realizacije u čitavoj prethodnoj godini. Istovremeno, to je treći najbolji rezultat, u prvoj polovini 2016. među svim kantonalnim skupštinama, odmah iza Skupština KS i TK.

Program rada Skuoštine ZDK ponovo nije donesen na vrijeme. Program rada Skupštine ZDK za 2016. godinu usvojen je 23.02.2016., što znači da je prekršen Poslovnik o radu Skupštine koji precizno definiše obavezu da se Program rada za određenu godinu donosi prije kraja prethodne. Ovu poslovničku obavezu Skupština ZDK nije ispunila nijednom u zadnjih 10 godina.

Realizacija planiranih obaveza iz programa rada Skupštine, u prvoj polovini 2016, nije zadovoljavajuća. Od 125 mjera Programom rada Skupštine ZDK planiranih za realizaciju u 2016. godini, u periodu 01.01.2016.-30.06.2016. realizovano je tek njih 37, odnosno 29.6%. Realizacija planiranih zakona je, s druge strane, mnogo bolja – razmotreno je 53% zakonodavnih akata planiranih u 2016. godini i usvojeno, u finalnom obliku, 42%.

Uz Skupštinu USK, Skupština ZDK je jedina kantonalna Skupština bez potpuno neaktivnih poslanika, u posmatranom periodu. Samo jedna poslanica Skupštine ZDK – Emira Drnda-Čičeklić (SDA) – u posmatranom periodu nije uzela učešće u diskusiji ni po jednoj tački dnevnog reda, ali je postavila tri poslanička pitanja.

U posmatranom periodu, poslanici Skupštine ZDK podnijeli su inicijativu za promjenu ustava, u cilju uklanjanja diskriminacije. Početkom mjeseca maja, tekuće godine, grupa od 17 poslanika Skupštine ZDK, podnijela je službenu Inicijativu za izmjenu Ustava ZDK, s ciljem uklanjanja diskriminacije iz Ustava i uspostavljanja istih prava za sve građane, odnosno omogućavanja i pripadnicima nekonstitutivnih naroda da budu birani na određene pozicije u vlasti i da imaju iste mehanizme zaštite svojih interesa kao što ih imaju i konstitutivni narodi.

Skupština ZDK je konačnao ustala u zaštiti vlastitog digniteta.

Na 27. sjednici Skupštine ZDK, održanoj 28.04.2016, poslanici su, kao tačke dnevnog reda, razmatrali jednu inicijativu i jedno pitanje poslanika Hasana Handžića (SBiH), na koja poslanik Handžić nije dobio odgovor u roku propisanom Poslovnikom. Ovo predstavlja prvi slučaj u dosadašnjem radu Skupštine ZDK da se na ovaj način reaguje na nepoštovanje rokova za odgovore na poslanička pitanja, od strane Vlade. Nakon obimne rasprave i diskusija na ovu temu, istaknuta je potreba poštovanja digniteta poslanika Skupštine, a Skupština je donijela i određene zaključke, kojima je Vladu obavezala na određene aktivnosti i dala joj precizne rokove za njihovo izvršavanje.

Skupština ZDK je i dalje jedina institucija zakonodavne vlasti, u BiH, čiji nijedan poslanik, uključujući i rukovodstvo, nije zaposlen u Skupštini. Od svojevremeno jednoglasno donesene odluke, poslanici (uključujući i rukovodstvo Skupštine) ne primaju platu u Skupštini. Primaju samo poslanički paušal i naknade za putne troškove i prisustvo na sjednicama Skupštine i njenih radnih tijela. Podsjetimo da su poslanici Skupštine ZDK, još 2014. godine, podnijeli inicijativu Federalnom parlamentu za ukidanje tzv. Bijelog hljeba, a Jasmin Duvnjak, poslanik u Skupštini ZDK i bivši poslanik Parlamenta FBiH se istog odrekao, ne čekajući formalno-pravni razlog za to. U tom kontekstu, treba pomenuti da su i neki „dojučerašnji“ ministri u Vladi ZDK pokazali visok nivo socijalne osjetljivosti. Bivši ministri u Vladi ZDK iz Demokratske fronte (Goran Bulajić, Bojan Gvozdenović i Hajrudin Žilić), koji su smijenjeni nakon uspostavljanja nove skupštinske većine (kada je SBB ušao u vlast umjesto DF-a), odbili su da primaju tzv. ”Bijeli hljeb” i svi su vratili svojim bivšim poslovima i aktivnostima na kojima su ranije bili angažovani, uštedivši tako Zeničko-dobojskom kantonu, preko 100.000 KM budžetskog novca. Na žalost, pozitivni primjeri iz Skupštine i Vlade ZDK, još uvijek su izuzetak a ne pravilo u bh institucijama.

Nakon pada produktivnosti u prvom kvartalu, Vlada ZDK je, u drugom kvartalu 2016. godine, značajno povećala svoju efikasnost ostvarivši tako drugi najbolji kvartalni rezultat, u ovom mandatu. Sa 372 mjere razmotrene u posljednjem kvartalu 2015. godine, Vlada je pala na svega 257 mjera u prvom kvartalu (pad od 31%), što je jedan od najlošijih kvartalnih rezultata u ovom mandatu. No u drugom kvartalu, razmotrivši 92 mjera više, sa jednom održanom sjednicom manje, nego u prvom kvartalu, Vlada je po drugi put, u aktuelnom mandatu, razmotrila više od 300 mjera (tačno 349).

Rezultat Vlade ZDK, u prvom polugodištu 2016., otprilike je na sredini svih polugodišnjih rezultata ove Vlade, u posljednjih 6 godina. 606 razmotrenih mjera u prvom polugodištu 2016. znatno su bolji rezultat od 361 mjere razmotrene u drugom polugodištu 2014, ali i znatno lošiji od 891 mjere razmotrene u drugom polugodištu 2012. godine.

“Zlatne sredine” Vlada ZDK se drži i poredeći rezultate sa drugim kantonalnim vladama, u prvoj polovini 2016. Po broju razmotrenih mjera, u posmatranom periodu, zauzima 5 mjesto na kantonalnoj ljestvici.

Jedino je po realizaciji zakona u kantonalnom vrhu. Vlada ZDK je, u prvih 6 mjeseci 2016. godine, utvrdila 11 prijedloga i 1 nacrt zakona i sa vladama KS i TK spada u jedine koje su utvrdile dvocifren broj zakona, u ovom periodu. S druge strane…

Vlada ZDK, u prvom polugodištu 2016. godine nije utvrdila nijedan strateški dokument. Jedina strategija koja se pojavila na sjednicama Vlade, u ovom periodu – Strategija razvoja Univerziteta u Zenici za period 2015-2020. godina – vraćena je na doradu. Pri tome, neglasimo, radi se (odnosno, trebalo je da se radi) o strategiji za period 2015(!) do 2020.

Vlada ZDK je, kao i svaki put u posljednjih 10 godina, prekršila vlastiti poslovnim o radu i program rada donijela sa zakašnjenjem. Program rada Vlade ZDK za 2016, naime, usvojen je tek 18.03.2016., iako Poslovnik o radu Vlade, precizno definiše obavezu da se Program rada za određenu godinu donosi prije kraja prethodne. Ovo je ujedno i jedno od najvećih kašnjenja, među kantonalnim vladama, ne računajući dvije koje svoje programe uopšte nisu donijele ni do kraja prvog polugodišta 2016. godine.

Formalno zadovoljavanje obaveze donošenja godišnjeg programa rada, u situaciji značajnog kašnjenja, dovodi do problema sa strukturom programa rada, poznatog kao “retroaktivno planiranje”. Naime, iako je Program rada Vlade ZDK usvojen tek sredinom marta, on sadrži i plan realizacije za – januar i februar. Još veći problem je što su u Program rada unesene i neke mjere koje su u trenutku usvajanja Programa već bile realizovane. Naime, gotovo trećina mjera (36 od 115) iz Programa rada koje su kraj prvog pologodišta završile kao realizovane, u tom se programu nisu trebale nalaziti, jer su na Vladi usvojene prije nego je Program Vlade donesen. Čime su u značajnoj mjeri kompromitovani statistički podaci o realizaciji planiranih obaveza Vlade ZDK u ovoj godini.

U ZDK je, u posmatranom periodu, registrovan blagi pad nezaposlenih osoba. Prema podacima Službe za zapošljavanje, u ZDK je, u proteklih 6 mjeseci broj nezaposlenih osoba, sa 69.523 pao na 66.917. Na ovaj pad, uticalo je, između ostalog, i realizacija nekoliko programa podsticaja za zapošljavanje, kojima se daje podrška poslodavcima za novo zapošljavanje, kao i osobama koje realiziraju projekte samozapošljavanja.

Sastavom Vlade ZDK krši se zakon o ravnopravnosti polova. Vlada ZDK, ni u svom rekonstruisanom obliku, u svom sastavu nema nijednu ženu, iako Zakon o ravnopravnosti polova u BiH propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje istim Zakonom nalaže.