Hrvatski narodni sabor (HNS) sačinio je prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH i sve su prilike da će ga uputiti u parlamentarnu proceduru za pet dana. Suština prijedloga u vezi je sa izborom hrvatskog člana Predsjedništva BiH i insistira se na tome da jedan narod drugom narodu ne može birati političke predstavnike. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović u više navrata je naglasio da su izmjene izbornog zakona prioritet, no koalicioni partner SDA ne vjeruje da će ovi prijedlozi dobiti podršku u državnom Parlamentu.
Sagovornici u Temi TV1 saglasni su da su izmjene postojećeg Izbornog zakona BiH neophodne, no otvoreno je pitanje na koji način to postići.
Bariša Čolak ističe da je Izborni zakon vrlo važan zakon, jer se na temelju njega odlučuje o tome kakva će biti vlast u BiH. U tom kontekstu, naglašava da je prema važnosti Izbori zakon odmah nakon Ustava.
“Nužno je napraviti izmjene Izbornog zakonodavstva, kako ne bismo dolazili u probleme koje smo ranije imali i u najveće političke krize, jer je svima jasno da moramo doći do rješenja koje omogućava da jedan narod ne može drugom narodu birati političke predstavnike”, poručio je Čolak, naglasivši da i brojne presude međunarodnih i domaćih sudova obavezuju na izmjene izbornog zakonodavstva u BiH.
Halid Genjac je podsjetio da je Izborni zakon pretrpio 20 izmjena, a da je 21. izmjena u toku. On takođe smatra da su presude međunarodnih i domaćih sudova imperativ za izmjenu ovog zakona.
Zoran Mikulić je upozorio da je postojeći Izborni zakon dovoljno loš da su njegove izmjene neophodne, ali da one reba prvenstveno da idu u pravcu sprječavanja izbornih prevara i krađa, kako bi se detektovala stvarna izborna volja birača, prenose Vijesti.ba.
On smatra da je jedino dobro iz HNS-ovogprijedloga to što će se o izbornom zakonodavstvu raspravljati u državnom Parlamentu.
Govoreći o suštini HNS-ovog prijedloga, Čolak je istakao da je krajnje vrijeme da se izmjene izbornog zakonodavstva nađu u parlamentarnim klupama. U suprotnom, upozorio je, u pitanje može doći implementacija izbornih rezultata 2018. godine.
On je saglasan da je potrebno implementirati presudu Evropskog suda u slučaju “Sejdić – Finci”, kao i druge, ali za to je neophodna parlamentarna većina, koja je u ovom trenutku upitna.
Genjac je istakao da spremnost na kompromis mora postojati, jer su isključivi zahtjevi neprihvatljivi i ne mogu riješiti niti jedno pitanje. Dobrim je ocijenio činjenicu da će se o izmjenama izbornog zakonodavstva raspravljati u Parlamentu BiH, ali je podsjetio da svi prijedlozi moraju biti predstavljeni i Venecijanskoj komisiji.
On je istakao da je za SDA iz mnoštva razloga neprihvatljivo da se prvo rješava tzv hrvatsko pitanje, a da presuda “Sejdić – Finci” ostaje po strani. Na taj način, dodao je, BiH kršimo obaveze koje je preuzela kao članica Vijeća Evrope.
Genjac je naglasio da SAD nudi rješenja koja istovremeno znače i provođenje presude Sejdić – Finci i osiguravaju što je moguće veći uticaj birača jednog, drugog i trećeg konstitutivnog naroda na izbor svog člana Predsjedništva BiH.
Replicirajući Genjcu, Čolak je potcrtao da prijedlozi HNS-a nisu isključivi, ali je ocijenio neprihvatljivim da se uđe u još jedan izborni proces u kojem će jedan narod drugome birati i člana Predsjedništva BiH i delegate u Dom naroda.
“Ako ne želimo ući u rješenje tog problema, možemo doći u poziciju da implementacija izbornih rezultata bude upitna”, ponovio je Čolak.
Član Predsjedništva SDP-a BiH Mikulić mišljenja je da HDZ BiH uporno pokušava povezati provođenje presude “Sejdić-Finci” sa rješavanjem tzv hrvatskog pitanja. Takođe, smatra da HNS-ov prijedlog ide u pravcu toga da HDZ BiH uvijek ima vlast.
Genjac je ponovio da u SDA postoji volja da se zadovolji težnja političkih predstavnika hrvatskog naroda, ali da je neprihvatljiva izmjena Izbornog zakona, koja u kontekstu provođenje presude “Sejdić – Finci” čini stvari gorim nego što sada jesu. On je potcrtao da ne postoji parlamentarna većina koja je usvojiti izmjene izbornog zakonodavtva kršeći evropske konvencije.
Čolak je naglasio da je HDZ-u BiH stalo da Ustav i Izborni zakon budu po mjeri svih naroda i građana u ovoj zemlji, no istakao je da nijedno rješenje koje je predložila SDA ne osigurava da Hrvati mogu izabrati svog člana Predsjedništva BiH.
U tom kontekstu, ponovio je da HNS-ov prijedlog nije ultimativan, te da će biti prihvatljivi svi prijedlozi koji osiguravaju jednakopravnost naroda, odnosno omogućavaju da jedan narod drugome ne bira političke predstavnike.
On je takođe demantovao da HNS-ov prijedlog ima veze sa formiranjem trećeg entiteta u BiH, prenose Vijesti.ba.
“To nema veze sa federalnom jedinicom, niti sa jednim, drugim ili petim entitetom. Samo se osigurava institucionalna ravnospravnost naroda. Mi smo u potpunosti svjesni da ne postoji većina za ustavne promjene i teritorijalni preustroj BiH, te da to u ovom trenutku nije realno”, kazao je Čolak.
On je ustvrdio i da prijedlog HNS rješava pitanje popunjavanja Kluba Srba u Federalnom domu naroda, ali sa time se nije složio Genjac, dok je Mikulić konstatovao da ovaj prijedlog teži ka tome da niko osim HDZ-a BiH nema većinu delegata u Klubu Hrvata u Parlamentu FBiH.
“Osim toga, ovaj prijedlog je rasističkiji u odnosu na postojeće stanje, jer prema njemu, glas Hrvata iz Hercegovine vrijedi više od glasa Hrvata iz, recimo Kantona Sarajevo”, dodao je Mikulić.
Tu tvrdnju je demantovao Čolak, kazavši da HNS to ne predlaže niti traži razdvajanje.
Ovaj visoki funkcioner HDZ-a BiH nada se da će u Parlamentu BiH biti dovoljno političke volje da se pokuša napraviti izmjena Izbornog zakona u BiH, kako se ne bi ušlo u turbulentnu godinu i kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice.
“Nikome ne treba Mostar na cijeloj teritoriji BiH”, konstatovao je Čolak.
Mikulić je napomenuo da će o izmjenama izbornog zakonodavstva odlučivati vladajuće stranke, SDA i HDZ BiH. Imajući u vidu tu činjenicu, konstatovao je da ovo pitanje nikada neže biti riješeno, a kao očigledan primjer naveo je slučaj Mostara.
Genjac je istakao da je potrebno uložiti sve napore da dođe od izmjena izbornog zakonodavstva u BiH, uvažavajući ustavne pozicije i obavezujuće presude.
On vjeruje da je moguće pronaći dio rješenja, ali je naglasio da uslovi za raspisivanje izbora za 2018. postoje i nema razloga da ne bude izbora.
vijesti.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.