Ovoga četvrtka u rukama čitalaca bit će 25.000. izdanje Oslobođenja. Novi dizajn lista samo je jedna od novina pred sutrašnji izlazak njegovog jubilarnog izdanja. U vrijeme moderne tehnologije, ovaj list i dalje je prepoznatljiv kao tradicijsko blago kod čitalaca, jer je još simbol održivosti i nezavisnog novinarstva.
videoprilog Lejle Čeljo (Dnevnik 2)
Prvo izdanje lista Oslobođenje štampano je u Donjoj Trnovi u jeku Drugog svjetskog rata. Danas, nakon više od 70 godina, pred sam izlazak 25.000. broja sreća i zadovoljstvo na licima uposlenika. Iako se decenijama čuva ovaj simbol bh. novinarstva, mlade generacije novinara poručuju – priča je tek počela.
“Ovo nije samo naša priča niti priča samo Sarajeva, Oslobođenje je uvijek priča o BiH i zbog toga je ta priča utoliko veća i mnogo važnija. Mi kažemo da je 25.000 brojeva dobar početak”, kaže Vildana Selimbegović, urednica Oslobođenja.
Oslobođenje su u vrijeme Jugoslavije gradile neke drugačije generacije književnika, publicista i novinara, i tako ispekli zanat koji je i danas cijenjen u svjetskim medijskim redakcijama. I u to vrijeme ovaj list je značio čast i ponos.
“Može se mirne duše reći da Oslobođenje predstavlja simbol časne i ponosne BiH u njezinoj historiji. Sada će 77 godina kako Oslobođenje izlazi i nikad se ni na koji način nije osramotilo”, ističe bivši urednik Oslobođenja Mirko Šagolj.
Novine rođene u ratu iznova su bile osuđene proživljavati strahote rata. Zgrada Oslobođenja prva je bila na udaru agresora, ali i uprkos tome svakog jutra na ulicama Sarajeva bilo je Oslobođenje. Tada postaje simbol istrajnosti, te je u Velikoj Britaniji 1992. godine proglašen za list godine u svijetu. Danas, nakon svakog prelistanog novog broja s pravom se zapitamo da li ovaj list uopće može imati rok trajanja?
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.