Danica Dakić: Zenica me asocira na “zjenicu oka”

Na 58. Venecijanskom bijenalu 2019. godine, paviljon Bosne i Hercegovine će predstavljati umjetnica Danica Dakić na prijedlog komesarsko-kustoskog tima u sastavu Anja Bogojević, Amila Puzić i Claudia Zini, u organizaciji Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi.

Cijenjenoj umjetnici Danici Dakić nije prvi put da sarađuje sa Ars Aevijem, a i velika je čast biti izabran kao predstavnik Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu. Umjetnica Dakić je za Radiosarajevo.ba rekla da se nada da će sa našim timom i institucijom Ars Aevi opravdati ukazano povjerenje.

„Naročito me raduje da je paviljon Bosne i Hercegovine i u koncepcijskom smislu pravi okvir za Zenica – Trilogiju. Polazeći od internacionalnog naslijeđa Bauhausa, kao kolijevke modernizma, rad propituje utopijski potencijal kulturnog i industrijskog naslijeđa grada Zenice iz perioda jugoslovenskog modernizma u poslijeratnoj stvarnosti”, govori Dakić.

Njen rad Zenica – Trilogija, koji će premijerno biti prikazan na Bijenalu, nastao je u saradnji s fotografom Egbertom Trogemannom, producenticom Amrom Bakšić Čamo, kompozitorom Bojanom Vuletićem te protagonistima iz Zenice i Sarajeva.

Na pitanje otkud saradnja sa fotografom Egbertom Trogemannom, Amrom Bakšić Čamo i Bojanom Vuletićem, umjetnica Dakić odgovara da je s njima veže dugogodišnja saradnja na različitim projektima i u raznim dijelovima svijeta.

Interesantno je da je umjetnica Dakić jako uspješna u inostranstvu, naše je “gore list”, a ovim projektom se vraća opet na “našu tešku bh. tematiku”. Danica govori da “i tamo i ovdje” najbolje opisuje njen život i njenu umjetnost.
„Kada učimo živjeti s razlikama i govoriti iz pozicije ‘drugog’, otvaramo i jedan veliki prostor slobode. Moj umjetnički zadatak u ovom projektu nije da u formi socijalne reportaže učinim vidljivom ‘našu tešku bh. realnost’. Upravo suprotno – koristeći forme umjetničkog insceniranja u radu sa protagonistima od kojih su neki i iz takozvanih ‘nevidljivih slojeva društva’ želim da učinimo vidljivom neku poetsku dimenziju ljudske egzistencije.“

Na pitanje otkud baš Zenica i ova ideja, umjetnica govori da je Zenica, sa željezarom koja je ‘80-ih godina prošlog stoljeća slovila za jednu od najvećih u Evropi, i rudnikom mrkog uglja, simbol je perioda industrijskog razvoja i modernizacije u socijalističkoj Jugoslaviji.

„Nakon rata i prelaskom u nekontrolisani kapitalizam, današnju sliku grada čine ekstremno zagađenje, visoka nezaposlenost i rezignacija stanovništva. Istovremeno, ime grada asocira i na ‘zjenicu oka’. Ideja crne tačke čija je uloga da upija svjetlost u centar oka je za mene u ovom kontekstu vrlo inspirativna. Kroz umjetnički proces pokušavam uvezati različite elemente i značenja. Višeslojnost je jedan od preduslova za dug život umjetničkog djela.”

Predstavnica naše zemlje na Venecijanskom bijenalu govori da na ovom projektu radi već dvije godine jer rad uključuje i obimno umjetničko istraživanje kako na terenu tako i u arhivima. Već je navedeno da će rad biti premijerno prikazan na Venecijanskom bijenalu i trenutno je u fazi produkcije.