Naslovnica BiH Privreda Dok BiH godiš...

Dok BiH godišnje uvozi oko 2.500 tona kornišona i krastavaca, domaći poljoprivrednici svoje bacaju

126
PODIJELI

Hiljade uzgajivača kornišona u Bosni i Hercegovini su u panici, nakon što je Evropska unija smanjila potražnju za ovim poljoprivrednim proizvodom iz naše zemlje, kako bi zaštitila domaće proizvođače. To je u BiH uzrokovalo ogromne viškove ovog poljoprivrednog prozvoda. Neki od uzgajivača iz BiH prinuđeni su bacati tone kornišona, iako je on najviše kvalitete, jer kornišon ne može mnogo čekati na preradu nakon branja.

Pogođeni su proizvođači u Krajini, Tuzlanskom kantonu, u dijelovima oko Doboja, ali i uzgajivači kornišona iz drugih krajeva BiH.

Za to vrijeme pogoni za preradu kornišona u renomiranim bh. kompanijama poput Agrokomerca iz Velike Kladuše i drugih prehrambenih industrija u zemlji su na čekanju. Leže neiskorišteni.Stručnjaci upozoravaju da je država trebala uložiti tek malo napora i finansijskih sredstava, pa bi sav višak kornišona uzgojen ove godine u BiH mogao biti preređen i plasiran na domaće tržište, ako već nije mogao na police stranih supermarketa.

Prostora za domaće proizvode itekako ima. Bosna i Hercegovina godišnje uveze tone i tone kiselih kornišona iz Makedonije, Srbije, Hrvatske i drugih zemalja. Prema podacima državne agenciji za statistiku, BiH je u 2009. godini uvezla oko 2.500 tona kornišona i krastavaca. To se nije mnogo promijenilo ni danas.

Dakle, druge zemlje štite svoje poljoprivredne proizvođače tako što zabrane uvoz poljoprivrednih proizvoda iz drugih zemalja. Zabrana traje sve dok domaći poljoprivrednici ne prodaju svoju robu. To nije slučaj sa Bosnom i Hercegovinom.

Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika FBiH rekao je za novinsku agenciju Patria da se uzgojem kornišona u BiH trenutno bavi oko 7.000 porodica, odnosno da od uzgoja kornišona živi oko 30.000 ljudi u zemlji.
Nakon što je EU smanjila uvoz iz BiH, tone kornišona će propasti. Uzgajivači nemaju gdje sa njima, pa dio proizvodnje moraju bacati. A ono što bace, ne mogu ni naplatiti.

– Sve se ovo dešava se jer Bosna i Hercegovina, dakle ministarstvo trgovine, ministarstva poljoprivrede i druge nadležne institucije nemaju strategiju. Država ne samo da nije uložila ni pet feninga u uzgoj kornišona, već ne radi ništa kako bi zaštitila one koji su ovu poljoprivrednu proizvodnju razvili iz vlastitih sredstava – kaže Bićo.

Ne pomogne li država da se premosti nastala kriza, upozorava, mnogi od uzgajivača ostat će bez posla i prekinuti dalju proizvodnju.

Uzgoj kornišona u BiH je u posljednjih nekoliko godina doživio ekspanziju. Radi se o uzgoju koji ne zahtjeva velike površine, što je pogodno za bh. prilike, gdje je zemljište usitnjeno u manje parcele. Za nekoliko mjeseci rada tokom proljeća i ljeta i manji uzgajivači mogu zaraditi solidnu godišnju plaću. Jedan dunum zemlje daje između osam do deset tona kornišona. Uzme li se da je otkupna cijena kornišona za prošlu godnu bila oko 1 KM po kilogramu, jasno se vidi da uzgajivači sa dunuma mogu prihodovati oko 10.000 KM. Sada bi sve to moglo propasti zbog maćehinskog odnosa vlasti u BiH prema vlastitim proizvođačima, piše Patria.

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.