Večernji list: Ekonomski najznačajniji voćarski proizvod u BiH postala je malina

Nedavno smo pisali o zanimanju ljudi s juga Hercegovine za proizvodnjom malina što bi nakon duhana i smilja bila nova kultura koja bi mogla donijeti zaradu i sigurnost ovdašnjim ljudima. A da maline mogu uspjeti i na jugu Hercegovine i da će prehrambeni gigant, jedan od najjačih u BiH, Klas, povećavati kapacitete otkupa i investirati u linije prerade u cilju proizvodnje finalnih proizvoda, potvrdio je za Večernji list BiH direktor ovog giganta Rusmir Hrvić. Za iduću godinu najavljene su i nove mjere suradnje malinara s ovim gigantom, piše Večernji list BiH.

Kreditne linije

– Sljedeće godine Klas planira podići rasadnik jagodičastog voća iz kojeg će proizvođači biti opskrbljivani kvalitetnim i zdravstveno ispravnim sadnicama što je jamstvo postizanja visokih prinosa maline dulji niz godina. Klas će sa svakim proizvođačem zaključiti ugovor o otkupu i stručnom nadzoru na dulje razdoblje.

U suradnji s bankama koje bi pratile ovaj projekt planirano je i uvođenje kreditnih linija s grace razdobljem do prve berbe za sadnice, naslon-žicu, zaštitna sredstva, prskalice, sustave za navodnjavanje. Poljoprivredni proizvođači u osnovi trebaju ispunjavati određene uvjete. Trebaju imati dovoljno pogodnog zemljišta za uzgoj malina te osigurati kvalitetan stajnjak u domaćinstvu ili kupnjom. Nužno je i čvrsto opredjeljenje za profesionalno bavljenje proizvodnjom voća. Osim toga, važno je imati članove za berbu maline (za dva dunuma potrebna su četiri člana). Oni trebaju imaju dobre rezultate u dosadašnjoj poljoprivrednoj proizvodnji te uživati ugled, poštovanje i povjerenje u mjestu življenja.

Tomu treba dodati i zainteresiranost za stalnu stručnu obuku i suradnju s nositeljima proizvodnje i plasmana na korektnim poslovnim osnovama. Prioritet imaju proizvođači koji žive od poljoprivredne proizvodnje, oni grupirani na užoj lokaciji u skupini od 10 malinara i više, a u cilju što bolje stručne suradnje i racionalnije organizacije berbe i preuzimanja maline, govori nam ovaj uspješni gospodarstvenik. S obzirom da masovnija proizvodnja malina do sada nije zabilježena na jugu Hercegovine gdje se dosta razmišlja o toj sadnji, Hrvić je rekao sljedeće.

– Uzgoj malina je moguć na jugu Hercegovine, ali uz dodatnu zaštitu od vrućina karakterističnih za mediteransku klimu kakva vlada na tom području, kao i više vode kojom bi se nadoknadila potrebna vlažnost zemljišta. BiH ima povoljne zemljišne i klimatske uvjete za intenzivnu proizvodnju malina (redovit i obilan rod duži niz godina s visokim postotkom plodova prve kvalitete.

Robna proizvodnja maline u BiH počela je krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, točnije na ruralnom prostoru Zvornika i Bratunca. Od 2001. godine proizvodnja malina se proširila na cijelo područje BiH, a najviše na područja Srednjobosanske, Zeničko-dobojske, Sarajevske i Unsko-sanske županije.

Dobre cijene na tržištu

Malina se uglavnom uzgaja na malim parcelama na posjedima poljoprivrednika gdje je i postala najvažnija voćarska kultura, ističe Hrvić. BiH s godišnjom proizvodnjom od 10.000 tona malina zauzima dvanaesto mjesto u svijetu kao zemlja izvoznica ovog voćam što je smješta u sam vrh u regiji. – Zahvaljujući dobroj cijeni i sigurnom otkupu posljednjih godina, malina je postala ekonomski najznačajniji voćarski proizvod u našoj državi. Proizvodnja se i dalje povećava jer je zanimanje poljoprivrednika za ovom proizvodnjom iz godine u godinu sve veće. Uzgoj malina je već sada unosan posao, jer je u Europi i svijetu sve veća potražnja za jagodičastim voćem. Osim toga, malina je deficitaran proizvod u odnosu na ostalo jagodičasto voće. Također, cijene i potražnja za smrznutom malinom u izvozu su do 50 posto veće u odnosu na ostalo jagodičasto voće. Klas je ove godine otkupio 1100 tona visokokvalitetne maline, a naše maline izvozimo na tržišta Japana, Turske, Europske unije i drugih zemalja. Planirano je povećanje kapaciteta kao i investiranje u linije prerade u cilju proizvodnje finalnih proizovda pod brendom Klas, zaključio je Hrvić.