Elvedin Šabanović zabilježio posebnu vrstu Bosanskog ljiljana koji raste na Ponijerima

582

U toku mjeseca maja tekuće godine, direktor Zavičajnog muzeja u Visokom mr.sci. Elvedin Šabanović – biolog, pronašao je na kakanjskom izletištu Ponijeri vrlo rijetku i posebnu vrstu cvijeta koji se naziva Bosanski ljiljan. Shvativši koliki je značaj ovog ljiljana, pano na kojem se nalazi fotografija Bosanskog ljiljana uslikanog na Ponijerima tekuće godine sa detaljnim opisom i informacijama pronašao je mjesto u muzejskoj izložbi u Zavičajnom muzeju Visoko.

Kakanj je poznat po svom kulturno-historijskom bogatstvu i naslijeđu, te je ovo samo još jedan dokaz takve činjenice. Naime, Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan kao simbol u BiH počeo se upotrebljavati u srednjem vijeku. Prisutan je na novcu, pečatima, zastavama, grbovima plemićkih dinastija, stečcima, raznim ukrasnim predmetima itd. Posebno je postao popularan kada je Bosna bila najmoćnija država na Balkanu i kada je njom vladao Tvrtko I Kotromanić. Znamo da je u tom periodu Bobovac, nedaleko od Kaknja, bio prijestolnica bosanskih kraljeva. Veza između tih vremena i ove vrlo rijetke vrste cvijeta je itekako uočljiva. Kakanj može biti ponosan na činjenicu da je Dinastija Kotromanić za svoj prepoznatljiv simbol uzela baš ovu vrstu bosanskog ljiljana najčešće zvan zlatni ljiljan, te da isti taj ljiljan i danas raste na Ponijerima.

Naime, Grb zlatnih ljiljana stvoren od kraljevske porodica Kotromanići se sastojao od šest zlatnih ljiljana na plavoj podlozi sa bijelom lentom. Godine 1992. grb zlatnih ljiljana nalazi svoju ponovnu upotrebu sa proglašavanjem nezavisne Republike Bosne i Hercegovine. Zastava Bosne i Hercegovine se sastojala od grba zlatnih ljiljana na bijeloj podlozi.

Opis cvijeta: Cvijet je od zlatno žute do žuto-narandžaste ili žućkasto-crvene boje. Na vrhu stabljike obično ima jedan do tri viseća cvijeta, čije su latice debele i savijene unatrag. Prašnici strše i intenzivnije su pigmentirani od latica. Cvjeta u maju i junu. Raste na humoznom tlu među kamenjem, pukotinama stijena i na kamenjarskim livadama viših gorskih i pretplaninskih predjela do 1800 m.

Opis staništa: Umjereno vlažno stanište, uz potok, u zoni poplavnih šuma sa johom u alternaciji sa šumom bukve i smrče.

Sakupio: Elvedin Šabanović; Lokalitet: Ponijeri, Kakanj; Nadmorska visina: 1050 m, Datum: 20.05.2018.

JU KSC Kakanj