Galić: Nedostaje nam 426 policajaca, potrebna efikasnija razmjena informacija policijskih agencija

U razgovoru za novinsku agenciju Patria direktor Granične policije BiH Zoran Galić govori o rezultatima rada ove državne policijske agencije, problemima sa kojima se susreću, te na kojim graničnim prelazima i šta se najčešće krijumčari.

PATRIA: Kakvi su rezultati rada Granične policije BiH tokom 2016. godine kada je riječ o zapljeni droge, oružja, akcizne robe, krijumčarenje ljudi? Kada uporedite te podatke sa onima iz prethodne godine da li je povećan broj ovih krivičnih djela ili smanjen?

GALIĆ: Granična policija BiH u prvih šest mjeseci 2016. evidentirala je 1.606 prelazaka ili pokušaja prelaska državne granice 753 osobe za kojima su nadležni organi raspisali potjernice, raspise o traganju ili mjere zabrane prelaska državne granice. Među njima bilo je i sigurnosno interesantnih ili osoba o kojima je potrebno dostaviti informaciju o prelasku državne granice. U odnosu na isti period 2015., broj evidentiranih prelazaka državne granice takvih osoba veći je za 17%. Na osnovu raspisanih potjernica Interpola, na graničnim prijelazima širom BiH lišene su slobode 43 osobe. U istom periodu GPBiH pronašao je 149 bh. dokumenata koji nisu validni za prelazak državne granice i 257 stranih dokumenata koje potražuje Interpol.

GPBiH bilježi sve bolje rezultate u otkrivanju falsificiranih dokumenata, što je značajno za suzbijanje ilegalnih migracija i drugih zloupotreba prilikom prelaska državne granice. U prvih šest mjeseci 2016. pripadnici GPBiH u 65 slučajeva privremeno su oduzeli 80 dokumenata za koje postoji sumnja da su falsificirani. U odnosu na isti period 2015. godine otkriveno je 20 dokumenata više.

U prvih šest mjeseci 2016. evidentirano je šest krivičnih djela „krijumčarenje ljudi“ i jedno „organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela trgovine ljudima i krijumčarenja migrantima“.

GPBiH  realizirao je niz uspješnih aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju zloupotreba opojnih droga. Količine oduzetih opojnih droga, kao i broj evidentiranih slučajeva u 2016. značajno premašuju statistike iz prethodnih godina. Bolji rezultati proizvod su kontinuiranog rada pripadnika GPBiH na suzbijanju zloupotreba opojnih droga, ali i prioriteta u radu koje su postavili rukovodioci ove policijske agencije.

U 2016. godini zaplijenjeno je više od 600 kilograma opojne droge. Otkrivena su četiri zasada indijske konoplje težine 298 kilograma na području Gruda. Na Međunarodnom graničnom prijelazu Zupci pripadnici GPBiH oduzeli su 52 kilograma, a na MGP Klobuk 13 kilograma marihuane. Na području Velike Kladuše otkriven je zasad 61 stabljike indijske konoplje težine 61 kilogram. Na području Bijeljine otkriven je zasad 152 stabljike indijske konoplje težine 193 kilograma i zaplijenjeno je 6,3 kilograma marihuane.

Zbog nedopuštenog prometa raznih vrsta roba i izbjegavanja carinskog nadzora, GPBiH u prvih šest mjeseci 2016. nadležnim tužilaštvima podnio je 27 službenih izvještaja zbog 31 krivičnog djela. Procijenjena vrijednost privremeno oduzete robe je oko 538.000 KM.

PATRIA: Da li su svi granični prelazi opremljeni adekvatno i da li granična policija radi u adekvatnim uvjetima?

GALIĆ: Uz adekvatnu kadrovsku popunjenost i tehničku opremljenost, bolju infrastrukturu na graničnim prijelazima Bosna i Hercegovina bi dobila brži i sigurniji prekogranični saobraćaj, povećanje kvaliteta graničnih provjera i efikasniju zaštitu državne granice. Jačanjem kapaciteta granične sigurnosti i primjenom najboljih praksi zemalja EU, BiH bi ostvarila značajan napredak u uspostavljanju standarda potrebnih za ulazak u EU. Infrastruktura na samo 20 graničnih prijelaza ispunjava standarde potrebne za kvalitetno i efikasno obavljanje graničnih provjera. Riječ je o prijelazima na međunarodnim aerodromima ili na zajedničkim lokacijama s R Hrvatskom koji su izgrađeni sredstvima EU. Ostali granični prijelazi ne ispunjavaju standarde u skladu s odredbama Pravilnika o standardima i uslovima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prijelaza. GPBiH nema gazdinstvo nad graničnim prijelazima. Uprava za indirektno oporezivanje BiH, nadležna je za poslove izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije, upravljanja i održavanja objekata i infrastrukture na graničnim prijelazima.

Krajem septembra 2016. u Banjoj Luci održan je sastanak sa članovima Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i rukovodiocima Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Razgovarano je o prioritetima u izgradnji i rekonstrukciji, ali i budžetskim ograničenjima zbog kojih se ovaj problem ne može riješiti za kratko vrijeme.

PATRIA: Koji su glavni problemi sa kojima se u radu susreće Granična policija BiH?

GALIĆ: Problem nedostatka policijskih službenika u GPBiH primjetan u vršenju poslova granične kontrole. Primjera radi, svakodnevni posao jednog našeg policijskog službenika na istom graničnom prijelazu radi veći broj službenika policija susjednih zemalja. Duže vrijeme GPBiH odgovara na sve zadatke i izazove postojećim ljudskim kapacitetima, ali neophodan je daljnji razvoj ove agencije.

Ne možemo govoriti o boljim rezultatima ukoliko nemamo dovoljan broj policijskih službenika. GPBiH, prema postojećoj sistematizaciji, nedostaje 426 policijskih, sedam državnih službenika i 14 zaposlenika. Problem će djelimično biti riješen zapošljavanjem novih sedamdeset policijskih službenika, za čiji je izbor konkursna procedura u toku.

PATRIA: Koje dijelove granice najčešće koriste krijumčari?

GALIĆ: U prethodnom periodu pripadnici GPBiH evidentirali su slučajeve krijumčarenja različitih vrsta roba na svim dijelovima državne granice BiH. Krijumčarene su cigarete, duhan, tekstil, stoka, novac, opojne droge, ljudi, zaštićene vrste životinja i dr. Prema informacijama kojima raspolaže GPBiH, na južnim dijelovima granice BiH, tačnije na području Trebinja, Bileće i Gacka najčešće se krijumčari akcizna roba, a posebno cigarete. Na istočnim i sjeveroistočnim dijelovima granice BiH krijumčari se stoka, tekstil i u manjoj količini cigarete.

PATRIA: Kako komentirate sve prozivke i optužbe koje se iznose u pojedinim medijima na Vaš račun, a vezano za nabavku opreme za graničnu policiju te suspenzije pojedinaca?

GALIĆ: Prije svega smatram da bi mediji trebali podržati naša nastojanja da se borimo protiv kriminala i korupcije u vlastitim redovima, a ne da smo predmet kritike zbog te borbe.  Kriminal u policiji je nedopustiv. Trenutno je iz GPBiH privremeno suspendirano 28 policijskih službenika. Od tog broja, 15 je suspendirano zbog radnji koje se dovode u vezu s korupcijom. GPBiH otkrio je koruptivne radnje 14 policijskih službenika nakon čega su protiv njih pokrenuti disciplinski, a protiv većine i krivični postupci, odnosno istrage. Među suspendiranim je i visokorangirani policijski službenik što potvrđuje da u borbi GPBiH protiv korupcije nema nedodirljivih.

GPBiH je u obavezi da osigura uniforme i njihove djelove za policijske službenike što je propisano Pravilnikom o izgledu policijske uniforme i Pravilnikom o posebnoj policijskoj uniformi. U 2015. godini proveden je postupak javne nabavke uniformi sa međunarodnom objavom. Provedenom procedurom zaključeni su okvirni sporazumi nabavke uniformi za period od četiri godine u vrijednosti 3.883.170 KM. Napominjem da uniforma policijskog službenika prema postojećim pravilnicima podrazumijeva 62 odjevna predmeta različitih količina i rokova trajanja. Nabavka uniformi za 2.000 policijskih službenika za 2015. godinu koštala je 1.680.384 KM. U 2015. kupljen je i dio uniformi za 2016. u vrijednosti 567.567 KM.

Procijenjena vrijednost kompleta uniforme za jednog policijskog službenika iznosi 2.200,00 KM. Nabavke vozila revizija je detaljno  kontrolirala i nije data niti jedna negativna primjedba na postupak provedene javne nabavke. Vozila su nabavljena u skladu sa Pravilnikom o uslovima nabavke i načinu korištenja specijaliziranih službenih vozila u GPBiH.

PATRIA: Kakvom biste ocijenili saradnju Granične policije BiH sa ostalim sigurnosim agencijama i da li bi ona mogla biti bolja? Ili je zadovoljavajuća?

GALIĆ: GPBiH otvorena je za saradnju sa policijskim agencijama iz BiH i na međunarodnom nivou. Saradnja se može ocijeniti zadovoljavajućom, ali mogla bi biti i bolja, pogotovo u razmjeni informacija. Moje je mišljenje da je saradnja još uvijek na personalnom, a ne na institucionalnom nivou.

Zaprečavanje ilegalnih prelazaka granice

PATRIA: Ima li duž granice BiH nekih tačaka koje su „nepokrivene“?

GALIĆ: Kako bi se što uspješnije borili s ilegalnim migracijama i drugim oblicima prekograničnog kriminala, GPBiH učestvuje u identificiranju i zaprečavanju mjesta pogodnih za ilegalne prelaske državne granice, što predstavlja jednu u nizu metoda koje doprinose uspješnijem nadzoru državne granice. Projektom zaprečavanja lokacija pogodnih za ilegalni prelazak kopnene granice motornim vozilima između BiH i Republike Hrvatske, 2008. godine zapriječeno je 68 lokacija od 118 identificiranih na teritoriji BiH.

Projektom “Zaprečavanje sporednih puteva pogodnih za ilegalni prelazak državne granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore” identificirane su 44 lokacije pogodne za ilegalne prelaske državne granice, od čega su 22 zapriječili nadležni organi BiH, a 22 lokacije nadležni organi susjedne zemlje. Između BiH i Republike Srbije realiziraju se aktivnosti na zaprečavanju, a 2015. parafiran je “Elaborat zaprečavanja putnih pravaca pogodnih za ilegalni prelazak državne granice između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije prevoznim sredstvima”.

Identificirano je 13 lokacija koje trebaju biti zapriječene. GPBiH poduzima niz preventivnih i represivnih mjera i radnji u cilju nadziranja državne granice: patroliranje, nadzor i osmatranje, prikupljanje obavještajno-sigurnosnih podataka, postavljanje zasjeda i kontrolnih punktova, te provođenje operativnih akcija i mješovitih patrola uz zajedničku državnu granicu BiH sa susjednim zemljama. Zapriječena mjesta redovno se nadziru.