Gubici zbog neuspjeha Zmajeva u kvalifikacijama za Mundijal mjere se u desecima miliona KM

Englezi su se prije četiri godine bojali da bi mogli izgubiti dvije milijarde funti ukoliko promaše Mundijal u Brazilu. U Bosni i Hercegovini je jako teško doći do tako preciznih podataka kakve imaju pedantni Otočani, ali i naši gubici zbog novog neuspjeha u kvalifikacijama za veliko takmičenje sigurno se mjere u desecima miliona KM.
Neuspjeh fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine, jedine reprezentacije od svih naših reprezentacija u timskim sportovima koja sigurno profitira odlaskom na veliko takmičenje, odrazit će se i na bosanskohercegovačku ekonomiju.

Može se reći da ne možete izgubiti ono što niste ni imali, odnosno da reprezentacija BiH koja je samo jednom učestvovala na velikom takmičenju i nije navikla na prihode i ekonomske dobitke zbog odlazaka na najveće smotre te da je neuspjeh u ovim kvalifikacijama više normalna pojava nego izuzetak, ali pojam oportunističkog troška koji se koristi u ekonomiji kazuje kako smo itetkako u gubitku. Posebno kada u obzir uzmemo naše realne šanse za plasmanom u na prvenstvo u Rusiju.

Oportunistički trošak je vrijednost najbolje propuštene, odnosno neiskorištene prilike čiji promašaj sa sobom nosi posljedice.

Naša najbolja propuštena prilika u ovom trenutku je plasman na Svjetsko prvenstvo u Rusiju, a posljedice se, gledajući ekonomski, ogledaju u tome što smo izgubili šanse za sigurnim napretkom i, gledajući sportski, u tome što je naša najbolja generacija promašila još jedno veliko takmičenje.

Neuspjeh u ovim kvalifikacijama može se gledati kroz četiri različita segmenta, a to su propušteni prihodi za Fudbalski savez BiH, propuštene šanse za ekonomskim napretkom, propuštene šanse za promocijom bh. fudbala i fudbalera na svjetskom tržištu, kao i propuštena šansa za popularizacijom bh. fudbala u našoj zemlji.

Savez je mogao uprihoditi minimalno 12 miliona dolara

FIFA još uvijek nije zvanično objavila podatke o nagradama za sve reprezentacije koje izbore plasman u Rusiju, ali strani mediji navode da će fond za nagrade biti povećan za 12 posto u odnosu na fond za Mundijal u Brazilu.

Tada je, ovisno o uspjehu, podijeljeno ukupno 358 miliona dolara svim reprezentacijama koje su nastupile u Brazilu. Ovaj put se očekuje da će se podijeliti ukupno 400 miliona dolara pri čemu će svaka reprezentacija dobiti dva miliona dolara zbog samog plasmana, a onda i dodatnih osam miliona dolara nakon grupne faze. Dakle, reprezentacija koja ispadne u grupnoj fazi Mundijala dobit će ukupno 10 miliona dolara.

Kada tome dodamo sve moguće sponzorske ugovore onda je cifra mogućih prihoda mnogo veća.

FS BiH je u 2014. godini uprihodio čak 31,5 miliona KM zbog plasmana na Mundijal, dok su prihodi u 2015. godini iznosili 26,5 miliona KM. Planirani prihodi za 2016. godinu u kojoj nismo igrali Evropsko prvenstvo iznosili su 17,7 miliona KM. Jasno se vidi kolika je razlika napravljena u 2014. godini (Mundijal u Brazilu) u odnosu na 2016. godinu (Euro), odnosno u godini kada smo igrali i godini kada smo propustili veliko takmičenje. Matematika kaže da razlika iznosi 13,8 miliona KM.

Smanjena šansa za prodajom igrača

Na Mundijalu 2014. godine mjesto u prvom sastavu BiH zauzeo je Muhamed Bešić, tada igrač mađarskog Ferencvaroša. Odličnim predstavama skrenuo je pažnju na sebe, a posebno se istakao u sudaru protiv Lionela Messija i njegove Argentine. Rezultat toga bio je transfer u Everton u koji je prešao za 4,8 miliona eura.

Bešić nije jedini takav primjer, posebno ako pogledamo širu sliku i transfere mnogih drugih igrača koji su nakon dobrih igara na velikim takmičenjima završavali u mnogo boljim ligama i klubovima.

Reprezentativci BiH narednog ljeta neće imati šansu da zbog dva, tri dobra nastupa znatno povećaju svoju šansu za odlaskom u bolji klub. Time bi i reprezentacija dobila boljeg, naprednijeg igrača.

Neuspjeh će se odraziti na bh. ekonomiju, marketing, medije…

U uvodu teksta je već navedeno kolike su gubitke očekivali Englezi u slučaju neuspjeha u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2014. godine u Brazilu. Kod nas je teško doći do tako preciznih brojeva i sigurno je da naši gubici nisu ni približno veliki kao gubici u Engleskoj koja ima mnogo veći broj stanovnika i mnogo veći standard.

Ipak, i naši gubici sigurno premašuju cifre od nekoliko desetaka miliona KM. To je za naš portal kazao i ekonomski analitičar Erol Mujanović.

“Za slučaj BiH to je svakako malo teže pouzdano izračunati, ali neku projekciju je moguće napraviti. Uglavnom radi se o desecima miliona maraka. Privredne grane koje bi malo više profitirale da je došlo do plasmana su tradicionalne grane kojima takav uspjeh ide najviše u prilog, a one se bave hranom, pićem, zabavom, hotelijerstvom, ugostiteljstvom i slično. Ljudi bi bili malo optimističniji i samim tim bi nešto više trošili nego što je to ovako slučaj. Također, nešto kasnije turističke agencije bi imale mnogo posla i znatan kratkorajni rast prihoda vezano za aranžmane i odlasak naših sugrađana da gledaju utakmice, koje će ovako pratiti od kuće”, kazao je Mujanović.

Veliku korist od plasmana imali bi i oglašivači, marketinške kuće, kao i mediji koji bi imali veću šansu za potpisivanjem novih i unosnijih sponzorskih ugovora, kao i šansu za povećanjem popularnosti.

Popularizacija fudbala u našoj zemlji

Narednog ljeta djeca u BiH će imati šansu preko TV ekrana, među ostalim, gledati Cristiana Ronalda i Lea Messija te će njihova ljubav prema fudbalu još više porasti, a sigurno bi ljubav bila još veća da mogu gledati Edina Džeku, Miralema Pjanića i ostale Zmajeve kako se bore za dres s državnim grbom. To bi se vjerovatno odrazilo i na broj djece na igralištima, ali i na terenima raznih klubova i akademija.

Najveće smotre poput svjetskih prvenstava u bilo kojem sportu bude motiv i ljubav prema tom sportu, a posebno se to odražava na fudbal koji je napopularniji. Ipak, i takvu šansu za popularizacijom fudbala smo propustili zbog neuspjeha u ovim kvalifikacijama.

Visoko.co.ba/Klix.ba