Gülenov uticaj na bh. muslimane

O razlazu imama Muhammeda Fethullaha Gülena sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u bh. javnosti nije se mnogo govorilo, sve do neuspješnog vojnog udara u Turskoj. Kada je Erdogan za pokušaj puča optužio Gülena i njegov pokret Hizmet (tur. služenje), pojedini kritičari tog pokreta i Erdoganovi simpatizeri u BiH sjetili su se da u zemlji djeluju obrazovne institucije „Bosna Sema“ koje mnogi dovode u vezu sa liderom Hizmeta. Mediji prenose da Hizmet danas raspolaže sa „stotinama fakulteta“ te „hiljadama škola“ i drugih obrazovnih institucija u više zemalja svijeta. Pod kontrolom ljudi bliskih Gülenu navodno su i obrazovne institucije „Bosna Sema“ koje u BiH djeluju u skladu sa važećim zakonima.

Ko je Gülen i šta je interes ovog turskog imama koji se od 1999. godine nalazi u „samonametnutom egzilu“ u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD)? Navodno, Fethullah Gülen iz SAD-a upravlja carstvom škola, univerziteta i poslovnih kompanija koje djeluju u okviru Hizmeta. Gülena na Zapadu predstavljaju kao pobornika „umjerenog islama“, opredijeljenog za međureligijski dijalog. „Njegova interpretacija islama, inspirirana sufijskom tradicijom, nametnuta je kao najprihvatljivija za zapadne interese. U akademskim i političkim centrima Zapada sugerira se kako bi je trebale slijediti i arapske, zemlje srednje Azije i muslimanske zajednice Evrope, Amerike i Australije“, piše za Al Jazeeru istraživač savremenih islamskih pokreta Osman Softić.

Esad Duraković: „Gülenova organizacija djeluje zavjerenički“

Nakon pokušaja vojnog udara u Turskoj, pojedini analitičari su govorili da i Bosna i Hercegovina ponovo trpi zbog nesuglasica Istoka i Zapada. Kako bi se ta država, posebno bosansko-hercegovački muslimani, trebali postaviti spram sukoba između Erdogana i Gülena? Na ovo pitanje za Deutsche Welle odgovara bh. akademik, profesor arapske književnosti i filologije dr. Esad Duraković: „Prema onome što ja znam, Gülenova organizacija suštinski djeluje zavjerenički, dakle ne djeluje legitimno, javno i transparentno. U organizacije koje djeluju na taj način nemam nikakvog povjerenja. BiH je već neko vrijeme, naročito od rata, izložena premrežavanju raznih ‘Gülenovaca’, sekti, muslimanskih frakcija itd. Tu su selefije, tu su Gülenovci, tu su tzv. Ahmedije, tu ima puno i šiitskih organizacija, ali one djeluju perfidnije, više sofisticirano. Bosna i Hercegovina postaje poprište tih raznih sekti. Apsolutno sam uvjeren da muslimani u BiH imaju dugo i vrlo pozitivno iskustvo u toleranciji i suživotu u Evropi sa drugima i drugačijima i, kao islamolog i arabist, ubijeđen sam da bi svi ovi koje sam maločas pobrojao trebalo da od tradicionalnog bosanskog, odnosno bošnjačkog islama, uče kako čovjek može biti musliman, a da pri tome bude i Evropljanin, tolerantan i transparentan. Dakle, oni bi trebali učiti od nas, a ne mi od njih.“

Erdoganova „bezuslovna“ podrška Bosni i Hercegovini

Pojedini kritičari ističu da i među bh. muslimanima ima onih koji, zbog nedostatka energičnije zapadne podrške suverenitetu i integritetu BiH, s odobravanjem gledaju na Erdoganovu politiku spram BiH. Bivši bh. diplomata i prvi ambasador BiH u Turskoj Hajrudin Somun kaže da dio bošnjačke politike, ne toliko javnosti, blagonaklono gleda na Erdoganovu vlast. “Vjerujem da, zbog zapadne neodlučnosti u pogledu svega onoga što čini predsjednik RS-a Milorad Dodik, i određen broj bh. muslimana ima razumijevanja za Erdoganovu politiku kada on tvrdi da podržava cjelovitu i suverenu BiH”, kaže Somun za Deutsche Welle.

A čini se da tu privrženost Erdoganu odražava i zvanična bošnjačka politika. U intervjuu za online magazin Faktor, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović je kazao da je „Turska prijatelj BiH, ne samo Bošnjaka u njoj“. Na pitanje da li Turska podržava BiH, bez bilo kakvih zahtjeva i uslovljavanja, čak i kada je riječ o sistemu škola i firmi bliskih mreži Fethullaha Gülena, Izetbegović je odgovorio: „Da, Turska podržava BiH, bez ikakvih kontra-zahtjeva. Kada su u pitanju obrazovne i druge institucije i pojedinci u BiH koji su povezani sa organizacijom Fethullaha Gülena, odavno smo upozoreni na opasnost koja može doći od njih. Nakon podmuklog pokušaja vojnog udara u Turskoj, logično je da se upitamo zašto je FETO prisutan u BiH, zašto troši novac i vrijeme u ovoj zemlji? Šta su krajnji ciljevi? Nesebična, bratska briga za islam i za našu djecu? Zaista? Ova pitanja treba sebi da postavi država, ali prije svega roditelji. Pametnije je učiti na tuđim nego na vlastitim greškama“.

Najviše optužbi na račun Bosna Sema obrazovnih institucija izneseno je nakon samoubistva maloljetnog učenika Mahira Rakovca krajem 2015. godine. Mahirovi roditelji tvrdili su da je njihovo dijete bilo podvrgnuto „vršnjačkom nasilju“ i „seksualnom zlostavljanju“ u Internacionalnoj školi na Ilidži koja djeluje u okviru „Bosna Sema“ obrazovnih institucija. Mahirov očuh Dubravko Lovrenović i majka Alisa Mahmutović govorili su da su i neka druga djeca u toj ustanovi bila podvrgnuta sličnom nasilju, ali je nadležno Tužiteljstvo Kantona Sarajevo zaključilo da „nema dokaza da je Mahir Rakovac bio žrtva seksualnog i fizičkog zlostavljanja“. Na račun „Bosna Sema“ institucija izneseni su i prigovori koji se odnose na „internatski karakter“ i „stroga“ pravila kojih se učenici navodno moraju pridržavati. Ta su kazivanja, prema svemu sudeći, trebala potvrditi teze o „tajnim druženjima“ i njegovanju kulta ličnosti Fethullaha Gülena, zbog čega je Hizmet u nekim krugovima poređen i sa katoličkom organizacijom Opus Dei. Takva svjedočenja, međutim, nisu imala većeg odjeka u bh. javnosti.

Oprečna mišljenja o „Bosna Sema“ institucijama

„Moja kćerka je završila prvi razred Internacionalne (srednje) škole koja je u okviru Bosna Sema obrazovnih institucija u BiH. Ja sam prezadovoljna nastavnim planom i programom i jedan sam od roditelja koja čita sve udžbenike, seriozno prati programe iz svih predmeta, tako da sam vrlo zadovoljna činjenicom da se moje dijete obrazuje iz udžbenika kakvi se koriste širom svijeta. To su nastavni planovi i programi iz Oxforda, metodologija također, što se meni jako dopada. Jedna djevojčica iz Amerike je gledala udžbenike moje kćerke i rekla: ‘Aha, i ja iste takve imam’. Imaju vrlo kvalitetne udžbenike i jako su posvećeni djeci, a imaju i jako dobru komunikaciju sa roditeljima, uključujući i online komunikaciju. Mislim da su to škole koje zaslužuju respekt i mogu biti primjer i drugim obrazovnim institucijama“, kaže novinarka Borka Rudić za Deutsche Welle.

Ona ističe da nema informacija o njegovanju kulta ličnosti Fethullaha Gülena ili nekim specifičnim obredima u ovim školama. „Odlazila sam u školu na redovne informacije i roditeljske sastanke. Moje dijete ne ide na vjeronauku, ima kulturu religija, ne druži se ni na kakvim sijelima po školi o kojima se priča, mada smatram da niko od ljudi koji su u javnosti negativno govorili o tim obrazovnim institucijama nije ponudio adekvatne argumente i činjenice. Imala sam velikih problema zbog toga što sam u raspravu o toj školi pokušavala unijeti dozu razuma. Ljudi su me šikanirali, prijetili mi, proglašavali lobistom Fethullaha Gülena, samo zato što sam iznosila činjenice o onome što smo mogli vidjeti moja kćerka i ja u ovih godinu dana koliko ona pohađa tu školu“, kaže Borka Rudić.

Opasnost od indoktrinacije

Profesor Esad Duraković vjeruje da je opasnost od indoktrinacije mladih u BiH realna u slučaju infiltriranja vjerskih sekti i(ili) sumnjivih organizacija u obrazovne i druge društvene sisteme. „Te sekte preko škola, instituta i raznih kulturnih centara tada mogu djelovati i institucionalno, što bi predstavljalo veliku opasnost. Mislim da je Gülenova organizacija, ako je tako mogu nazvati, uveliko zakoračila u ovaj naš prostor, a da mi, nažalost, kao i u mnogim drugim slučajevima, nismo osviješteni i ne gledamo u budućnost. Zato su mogući konflikti između tradicionalnih bošnjačkih muslimana i ovih drugih, ekstremnih. Rekao bih da su oni tu u jednoj zavjereničkoj akciji i da postoji realna opasnost od takvog djelovanja“, upozorava Duraković.

Nakon neuspješnog vojnog udara u Turskoj, institucije Bosna Sema ponovo su se našle na udaru kritika, zbog čega se ova institucija oglasila i posebnim saopćenjem. „Naš rad kao bh. obrazovnih institucija dovodi se u vezu sa dešavanjima u Turskoj što nema nikakve pravne ni suštinske osnove i što kategorički odbijamo kao neistinito i zlonamjerno“, navodi se u saopćenju. „Naš decenijski rad neki krugovi, kako u BiH tako i iz inostranstva, poneseni brojnim dezinformacijama koje se šire nekim medijima i društvenim mrežama, pokušavaju zasjeniti povezivanjem sa nedemokratskim i terorističkim pokušajima svrgavanja legalne i legitimne vlasti u Turskoj čemu smo bili svjedoci u noći sa petka na subotu (15. i 16. juli). Ovaj čin dijela Turske vojske smo osudili u pismu koje smo u subotu 16. jula proslijedili Ambasadi Republike Turske u Sarajevu“, navodi se, između ostalog, u saopćenju te institucije.

Bosna Sema je „u privatnom vlasništvu“, navodi se na internet stranici te institucije. Tokom rada u BiH, Bosna Sema je osnovala petnaest institucija u Sarajevu, Bihaću, Tuzli, Zenici i Mostaru. Osnovana je 1998. godine i funkcionira u skladu sa zakonom i regulativom nadležnih ministarstava u BiH.