Naslovnica ZDK Politika Huskić za Fok...

Huskić za Fokus.ba: U Tešnju imamo 20 investicija iz zemalja EU

44
PODIJELI

Danas na području općine Tešanj možemo pričati o 20-tak manjih ili većih investicija uglavnom iz zemalja EU. Osim stranih investitora podjednako nam je važan rast i razvoj domaćih investicija i u Tešnju imamo jako dobar omjer domaćih i stranih investicija od 50:50 posto, izjavio je u intervjuu za Fokus.ba Suad Huskić, načelnik općine Tešanj.

Sa Huskićem smo razgovarali i o ubrzanom razvoju ove općine, planovima za 2017. godinu, saradnji sa drugim općinama te razvoju bh. ekonomije.

Kako je Tešanj u proteklim godinama uspio privući investitore, povećati broj zaposlenih i izvoz?

Kao i sve druge općine, prošli smo izazove poslijeratne obnove, tranzicije sistema, privatizacije itd. Pored toga, krenuli smo u tehnološke i organizacione promjene i nastojali na taj način nove tehnologije staviti u funkciju povećanja efikasnosti općinske administracije i ukupnog razvoja općine, a za rezultat imamo uveden e-government sistem, koji je u potpunosti u službi građana i privrede. Svi dokumenti se skeniraju i elektronski obrađuju, svako vrijeme rada općinske uprave se mjeri, analizira, poboljšava.

Procesi u radu općinske administracije su digitalizirani i ubrzani. Tehnološke promjene su pratile strukturalne promjene u javnom sektoru, što znači da smo općinsku administraciju i javni sektor za koji smo odgovorni prilagodili potrebama građana i strateškim ciljevima razvoja općine.

Nismo dopustili birokratizaciju javnog sektora. Takse, naknade i troškove svih usluga smo smanjili na najmanju moguću mjeru. Vrlo važno u tranziciji koju smo prolazili sve vrijeme smo imali vrlo aktivan i otvoren dijalog između javnog i privatnog sektora. Tešanj je u proteklim godinama imao snažan rast broja zaposlenih, povećan izvoz, a to svakako traži i veliki obim ulaganja-investicija. Ovo je dio priče iz našeg iskustva, a drugi dio priče dobro poznaju ljudi koji su pokretali vlastiti biznis, znaju njihovi uposleni. Sve ovo zajedno čini cjelinu.

Danas možemo pričati o 20-tak manjih ili većih investicija uglavnom iz zemalja EU. Ukupan razvoj u posljednjih 4-5 godina bazira se na rastu i razvoju, novom investiranju postojećih poslovnih subjekata u Tešnju. Osim stranih investitora podjednako nam je važan rast i razvoj domaćih investicija i u Tešnju imamo jako dobar omjer domaćih i stranih investicija od 50:50 posto.

Nijedan investitor nije otišao iz Tešnja zbog neuspjeha, svi koji su došli ostali su i razvijali se i mi smo ponosni na tu činjenicu. A resursi u ljudima i kapitalu su postali važna okosnica bh. ekonomije, investicijama i akvizicijama u Visokom, Travniku, Sarajevu, Doboju, Ilijašu i dr.

Kakvi su planovi za 2017. godinu?

U 2017 godini očekujemo dalji ekonomski razvoj. Sadašnji podaci o planiranim investicijama i ekonomskim kretanjima u Tešnju ukazuju da će i 2017. godina biti godina uspjeha. Kao općina aktivno ćemo raditi na realizaciji Strategije razvoja, koja u sebi sadrži neke važne projekte za razvoj lokalne zajednice. Nastavit ćemo investiranje u poslovne zone, otvorit ćemo novu saobraćajnicu od 1.200 metara u poslovnoj zoni Glinište, te graditi kanalizacioni sistem i pripremati nove puteve i spajanje sa poslovnom zonom Ciglana. Pored toga uređivat ćemo poslovnu zonu Bukva u kojoj trenutno imamo oko 3.000 zaposlenih.

U području infrastrukture očekujemo nastavak izgradnje novog kanalizacionog sistema. Mislim da smo jedna od prvih općina u BiH u kojoj gradimo sistem za cijelu općinu, ne samo za centar općine. Prošle godine smo investirali oko 2,5 miliona KM, ove godine planiramo investirati oko 3 miliona KM. Tokom 2017. namjeravamo izgraditi novi bunar za vodosnabdijevanje, te nastaviti investiranje u nove vodovodne sisteme i očekujemo da ćemo u 2017. godini investirati oko milion KM u tu namjenu. Očekujemo početak gradnje novog mosta na rijeci Usori vrijednosti cca 1,6 miliona KM. Nadamo se i početku gradnje nove 110 Kv trafo stanice, što je investicija od oko 6 miliona KM. Sve u svemu, imamo jasne ciljeve, planovi su u fazi konkretizacije.

Vaša općina ostvaruje saradnju sa općinama Teslić i Žepče na različitim projektima. Da li je moguća saradnja i sa nekim drugim općinama u narednom periodu?

Saradnja općina Tešanj, Teslić i Žepče donosila je dobro i korist za sve tri općine. Nedavno smo imali prvi sastanak načelnika u novom mandatu i opredijeljeni smo da nastavimo saradnju i u narednim godinama. Potvrdili smo spremnost naše tri općine za nastavak saradnje i uskoro ćemo raditi na konkretnim planovima i projektima.

Intenzivno smo komunicirali i sa drugim općinama, naročito u području lokalnog ekonomskog razvoja. Otvoreni smo za tu saradnju i u budućnosti. Želimo učiti i želimo pokazivati šta smo mi naučili. Samo se znanje dijeljenjem množi. Interes općine Tešanj jesu bolje prilike u okruženju i cijeloj BiH. Postoje i neke konkretne ideje i planovi o saradnji sa drugim općinama o kojima će javnost biti informisana u narednom periodu.

Kako pozitivne primjere sa općinskih nivoa vlasti prenijeti na više nivoe? Šta to koči državu BiH u značajnijem ekonomskom razvoju?

Svi smo mi uglavnom svjesni da je postojeći sistem uređenja države složen i prilično neefikasan. U svemu tome prisutno je “razvodnjavanje“ odgovornosti i nadležnosti. Svi se pitaju za sve, odgovoran je uvijek neko drugi, a stvarni posao se ne mjeri (brzina, efikasnost…) i sporo završava. Pričom o ustavnim promjenama i velikim političkim temama pokrivamo puno problema. Treba se nekada zadovoljiti i manjim, ali stalnim napretkom. Zbog toga mislim da trebamo pod hitno raditi na promjenama na tri nivoa, moramo se organizaciono prilagoditi stvarnim potrebama, tehnološki posao javnog sektora mora biti ozbiljno unaprijeđen, a kod ljudskih resursa vrlo malo radimo. Moramo unaprijediti ljudske resurse.

Ipak, najbrže i najviše bismo postigli stvarnom i ozbiljno decentralizacijom, prenošenjem više ovlasti na lokalne zajednice. Tu decentralizaciju mora pratiti manje političkih, a više ekonomskih i mjerljivih kriterija. Siguran sam da se u općinama puno stvari može brže uraditi i kao administrativni servis, ali i kroz donošenje potrebnih odluka i slično.

Šta biste savjetovali zvaničnicima na višim nivoima vlasti, kako da zadrže mlade ljude i stručnjake kao što su doktori i inžinjeri da ne odlaze iz BiH?

Ne osjećam se baš kao neko ko treba davati savjete. Mogu pričati o iskustvima općine Tešanj. Već nekoliko godina imamo pozitivan prirodni priraštaj i to jedan od najboljih u BiH, a zvanični podaci o migracijama (provedena istraživanja) potvrđuju da imamo čak pozitivnu migraciju (više ljudi doseli, nego što ode). Naravno, nismo ni mi potpuno zadovoljni i nije to idealno, ali u odnosu na ostatak BiH je mnogo pozitivnija slika. U osnovi demografskih promjena je ekonomija i zapošljavanje.

Globalizacija donosi promjene u cijelom svijetu. Ekonomske migracije, promjena nataliteta problem je i razvijenih država svijeta. Zbog velikih migracija i stradanja iz ratnih sukoba i migracija koje je to izazivalo, čini mi se da smo nekako zatečeni posljedicama globalizacije.

Naša iskustva govore da je za pozitivnu demografsku sliku potrebna pozitivna ekonomska slika. Više rada, više pozitivnog ambijenta utiče pozitivno na sve nas.

visoko.co.ba/fokus.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.