Naslovnica Preporuka Intervju Intervju / Še...

Intervju / Šemsudin Mehmedović: Ne možemo u dogovor s protivnicima BiH, građani su siti rušilaca

156
PODIJELI

Revitalizacija „Herceg Bosne“ i rušilačke politike mogle bi dovesti do eskalacije ukupnih odnosa u Bosni i Hercegovini, smatra jedan od odnivača SDA i zastupnik ove stranke u Predstavničkom domu PS BiH Šemsudin Mehmedović.

On je, u intervjuu za Radiosarajevo.ba, otkrio kako za sve probleme u BiH postoje rješenja, ukoliko ih politički lideri žele pronaći, ali da je trenutno na političkoj sceni politika koja se zasniva na blokadama. Posebno kada je riječ o problemima s izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, te izgradnjom Pelješkog mosta.

Radiosarajevo.ba: Smatrate li da će do raspisivanja izbora biti usvojene izmjene i dopune Izbornog zakona, koje bi omogućile implementaciju izbornih rezultata u potpunosti? Odnosno, šta će se dogoditi ako takve izmjene i dopune ne budu usvojene?

“Rješenja uvijek postoje ukoliko se žele pronaći. Na političkoj sceni u BiH su politički lideri i politički faktori čija politika se zasniva ne na iznalaženju dogovora, nego na blokadama i stvaranju novih prepreka za napredak BiH ka euroatlantskim integracijama. I taj naš europski put BiH podrazumijeva poštivanje presuda Ustavnog suda. Mi imamo danas desetine neimplementiranih presuda ustavnih sudova BiH i FBiH, pa nikom ništa. Nemamo sistem odgovornosti za one koji ne provode te odluke najviših instanci institucionalnog okvira u BiH. Mi trenutno nemamo rješenja i nisam optimista da ćemo do 7. maja, kada bi Centralna izborna komisija trebala raspisati izbore u BiH, doći do izmjena Izbornog zakona, u pogledu implementacija presuda Ustavnog suda.

Nisam jer se cijela situacija zapravo dodatno komplicira i politizira od HDZ-a BiH, uz pomoć SNSD-a. Shvatam da neki preferiraju nacionalno u odnosu na građansko, neki pak obrnuto, ali se može naći balans i jednog i drugog, da nađemo neko srednje rješenje. Međutim, ekstremni zahtjevi HDZ-a BIH za isključivo nacionalno mi vidimo kao pokušaj uobličavanja ili zaokruživanja trećeg entiteta u BiH, što je dodatna podjela i nije prihvatljiva ni za jednog normalnog čovjeka, ali ni za moju političku opciju. Kako sada stvari stoje, sve političke opcije su podijeljene u dva tabora – probosanske i antibosanske“.

Radiosarajevo.ba: Dakle, dogovor će teško biti postignut, no zašto je to tako? Postoje problemi i sa usaglašavanjem stavova u vezi sa izgradnjom Pelješkog mosta u BiH? Ko koči sve te procese?

“Nama kada dođu iz međunarodne zajednice kažu eto nek bude kako se vi dogovorite. Ne možemo se dogovoriti s onima koji ne žele ovu zemlju. Dogovor bi podrazumijevao podjelu i uništenje ove zemlje, što ne možemo prihvatiti. Zbog toga se sve više osjećamo kao da smo u nekom getu, potpuno okruženom stanju, a vidjeli ste da postoje politički lideri i čak političke stranke koje zapravo provode i zastupaju interese susjednih zemalja, a ne BiH. U slučaju Pelješkog mosta vidimo da Čović i Ivanić otvoreno zastupaju tezu da Hrvatska ima pravo graditi Pelješki most, kojim potpuno zatvara pristup BiH otvorenom moru, na što imamo pravo prema međunarodnom pravu mora. I sada kad želite pokrenuti proceduru zaštite prava BiH nemate institucije koja može donijeti odluku da se uopće uđe u proceduru.

To HDZ BiH i Hrvatska koriste i zloupotrebljavaju, a to ne doprinosi stvaranju ukupnog pozitivnog ambijenta i dobrih međususjedskih odnosa. To će se Hrvatskoj, kad-tad, višestruko naplatiti od BiH. Naravno, u ovom trenutku naši su mehanizmi svedeni na minimum, mi ćemo tražiti zaštitu od Međunarodnog suda za pravo mora, ali to nedoupustivo dugo traje. Hrvatska ide ubrzanim tempom da gradi most i onda rušiti nešto što je već izgrađeno nije prihvatljivo u međunarodnom pravu. Ali, slobodan pristup BiH otvorenom moru je njeno pravo i pravo budućih generacija koje mi ne smijemo ni u kojem slučaju zanemariti“.

Radiosarajevo.ba: Najveći je, dakle, kamen spoticanja u BiH odnos hrvatskog naroda s drugima smatraju mnogi. Kako gledate na nedavne najave revitaliziranja „Herceg Bosne“ nakon izbora? Znači li to novu destabilizaciju?

“Šta znači revitalizacija Herceg Bosne. Mi, de facto, imamo Herceg Bosnu u BiH, naravno u formalno-pravnom smislu, jer je to ideološka zajednica udruženog zločinačkog poduhvata, s presudom Međunarodnog suda u Haagu. Oni to ne smiju javno reći, a Karamatić je zapravo glasnogovornik Čovića i on to govori da bi udovoljio njegovim željama, jer Čović želi ostati čist. Činjenica je da Karamatić ne bi bio u Domu naroda da to Čović nije htio i samim tim što mu daje značajnu funkciju, koji on ni u kom slučaju ne zaslužuje, obavezan je da radi to što radi, na štetu bh. građana. Ja mislim da u najgorim trenucima, kada je nastajala Herceg Bosna, to se nije isplatilo građanima BiH, a da ne govorim hrvatskom narodu. Ne vjerujem da bi se u takvu jednu političku avanturu smio upustiti bilo ko, jer bi to značilo dodatnu destabilizaciju političkih odnosa u BiH, s vrlo neizvjesnim ishodom. Građani BiH su više prezasićeni politike i politika koje ruše ovu zemlju. Bojim se da bi došlo do eskalacije ukupnih odnosa u BiH, a šta bi se dalje dešavalo to samo Bog zna“.

Radiosarajevo.ba: Učestvovali ste nedavno na Energetskom samitu u Neumu i kao parlamentarac dobili uvid u brojne mane energetskog sektora u BiH. Kakva je naša ekonomska budućnost, s obzirom na politiku u BiH i da li možemo biti pozitivni?

“BiH ima ogromne energetske kapacitete, odnosno potencijale, koji čine BIH energetski održivom i izvoznom zemljom do neke 2022. godine. Međutim, ukoliko ne budemo investirali u nove kapacitete, s obzirom na ubrzan rast, mogli bismo postati uvozna zemlja, jer je naše energetski bilans negativan zbog velikog uvoza nafte i naftnih derivata. U Neumu smo vidjeli velike prepreke, s obzirom na naš komplicirani ustavno-pravni sistem, zbog čega investitori nerado ulaze u velike projekte na području BiH. Posebno je istaknuto to što je danas intencija da se termoblokovi eliminiraju iz energetskog bilansa, a da se uvode obnovljivi izvori energije. Ali, postavlja se pitanje kako mi sad da zbrinemo ogroman broj ljudi koji su vezani za termoblokove, recimo rudare i one koji rade u termoelektranama. Šta zapravo s tim ljudima i tim porodicama, odnosno zajednicama uopće.

Ugasite sad termoblokove u Kaknju ili Tuzli, bez posla će ostati 15.000 ljudi. To je gotovo jedan veliki grad bez posla. Znači, nema razvoja i opstanka, te bismo očekivali da svi isele van BiH, što našoj društvenoj zajednici ne smije biti cilj“.

Radiosarajevo.ba / Enes Hodžić / Visoko.co.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.