Naslovnica ZDK INZ Zenica: U...

INZ Zenica: Ugriz krpelja – ljetni problem za sve koji borave u prirodi

45
PODIJELI

U ljetnim mjesecima sve veći broj osoba odlazi u prirodu, te se time izlaže mogućnosti ugriza krpelja.

Parazitarni insekti koji se hrane krvlju žrtve time prenose i zarazne bolesti, koje su u našim krajevima javljaju sporadično, ali nisu bezazlene, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Prenosilac zaraznih bolesti

Najznačajnije zarazne bolesti koje prenose krpelji su krpeljni meningoencefalitis – upalna bolest centralnog nervnog sistema, čija klinička slika može ići od obične prehlade do teških upala mozga, Kongo-krimska hemoragijska groznica – zarazna bolest koja se veoma rijetko javlja na našem području, ali dovodi do teškog poremećaja u zgrušavanju krvi, te izaziva teška krvarenja, što za posljedicu može imati smrt.

Krpelji mogu prenijeti i rikecioze –mogu izazvati i teške oblike bolesti sa smrtonosnim komplikacijama ili lajmsku bolest – oboljenje koje je karakteristično po kožnom prstenastom crvenilu na mjestu ugriza krpelja, a liječi se odgovarajućim antibioticima, tek samo povremeno može izazvati teške upale srca i mozga.

Na području Zeničko-dobojskog kantona, ali i cijele FBiH svake godine registruje se manji broj oboljelih od lajmske bolesti. Iako većina ugriza prođe bez zaraze, ipak se može javiti popratna pojava kao iritacija kože i alergijske reakcije nastale na mjestima ugriza.

Najbolji način zaštite od krpelja je nošenje odgovarajuće odjeće i obuće (dugih rukava i nogavica) prilikom boravka u prirodi, nanošenje repelenata (sprej i kreme koje odbijaju insekte) na kožu prije polaska u prirodu, te detaljno provjeranje kože poslije povratka kući (posebno djelove gdje je koža najnježnija, iza vrata, uha, ispod pazuha, dojke, prepone, iza koljena).

Posebno treba obratiti pažnju kod pregleda glave male djece, jer veoma često se krpelj zakači na taj dio tijela.

Način uklanjanja

Osobe koje primjete zakačenog krpelja na tijelu trebaju ga ukloniti čistim rukama i dezinficiranom pincetom, tako što se insekt uzme lagano u predjelu glave, tj. što bliže koži, te se izvuče blagim, ravnomjernim povlačenjem od kože bez ikakvog uvrtanja, pazeći pri tom da se izvuče cijeli insekt, bez oštećenja kože, te bez ikakve upotrebe ulja, benzina, leda ili nekih drugih preparata, kažu u INZ-u.

U slučaju da se ne ukloni glava ili usni aparat insekta, treba ga pokušati izvući pincetom bez oštećenja kože, a ako ne uspijete, ipak se javiti u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu. Bitno je pregledati mjesto ugriza, dezinficirati ga, te još jednom provjeriti da li je sve izvučeno iz kože.

U slučaju pojave otekline ili neke druge kožne promjene na mjestu ugriza trebalo bi primjeniti neki protualergijski lijek. Antimikrobna zaštita poslije uboda krpelja u pravilu se određuje kod nadležnog ljekara na osnovu pratećih simptoma.

Ne preporučuje se drugi način uklanjanja krpelja posebno metode spaljivanja šibicom, gnječenjem krpelja, premazivanja nekom kremom, mastima ili uljima, jer su neučinkovite i često kontraproduktivne i opasne po zdravlje.

Za osobe koje su profesionalno izložene ugrizima krpelja zbog čestog boravka u prirodi (šumari, vojnici, planinari,lovci) preporučuje se vakcinacija.

Naglašavamo da ugrizi krpelja nisu uvršteni u hitna medicinska stanja, tako da odlazak ljekaru nije neophodan, osim u slučaju pojave kožnih promjena ili pogoršanja zdravstvenog stanja.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.