PreporukaIstorija crnog karmina: Ja ne smetam tebi, ti ne smetaj meni

Istorija crnog karmina: Ja ne smetam tebi, ti ne smetaj meni

Upravo zbog te nepristupačnosti ova boja se toliko povezuje sa kontrakulturom i klupskim izgledom da je postala neizrečeni dio leksikona ljepote. Želite biti seksi? Namažite usne crvenim karminom. No, ukoliko želite izgledati seksi i zastrašujuće neka vaš izbor bude crni karmin.

OD EGIPTA DO MAORI PLEMENA

Crni karmin se prvi put spominje u Egiptu, oko 4000 godina prije Hrista. U to doba, Egipćanke se nisu plašile ni boje niti ljepote – oči su im bile našminkane zelenim sjenama, obrazi crvenim rumenilom, a usne plavo – crnim karminom. Noge su im bile ukrašene kanom, a grudi i bradavice naglašene plavom i zlatnom bojom. Čak su imale i sopstvene komplete za šminkanje – karmin su na usne nanosile mokrim drvenim štapićem. Tada su i muškarci mazali svoje usne. Arheolozi su pronašli drvene kutije u kojima su se čuvali pigmenti za šminkanje. Izgled nije bio prioritet samo za žive, nego i za mrtve ljude – žene su sahranjivane zajedno sa dvije posude rumenila.

Mnogo kasnije, tačnije 1700 – ih godina crne usne su se ponovo pojavile, ovog puta među Maori plemenima na Novom Zelandu. Maori su glavu tretirali kao najsvetiji dio tijela, a tetoviranje se dugo smatralo prelaznim obredom i znakom društvenog statusa. Žene iz tih plemena su se tetovirale oko usta i to najviše tamnoplavom i crnom bojom. To tetoviranje je u 20. vijeku izašlo iz mode, ali su ga Maori plemena ponovo uvela u proteklih nekoliko decenija. Maori imaju i izreku o tetovažama: “Taia o moko, hei hoa matenga mou”, a doktorica Naguija Te Ejvikotuku (Ngahuia Te Awekotuku), pripadnica Maori plemena i žena koja je mnogo pisala o toj temi kaže da to znači: “Ucrtajte se kako biste imali prijatelja u smrti”.

Žene iz plemena Maori

ZLATNO DOBA HOLIVUDA

Ako vi ne možete da živite vječno vaš rad i ljepota bi možda i mogli. Holivudski sjaj dvadesetih godina 20. vijeka se takođe susreo sa crnim karminom, no razlozi za to su bili više logistički nego simbolični. To je era Mee Marej (Mae Murray), Klare Bou (Clara Bow) i Maksa Faktora (Max Factor) i šminkera koji su utirali put prema zvijezdama. Sa te tačke gledišta crni karmin je bio rješenje problema filmskog osvijetljenja. U to vrijeme šminka je primarno bila veoma teška i masna i koristila se za pozorišne produkcije.

Faktor, Jevrej koji je 1904. godine iz Poljske imigrirao u Ameriku je napravio višestruku verziju u primarnim bojama i nazvao je “fleksibilnom šminkom”. Za potrebe kontrasta na filmu on je ponovo ucrtao konture i linije na lice. Budući da je u to doba film bio crno – bijeli proces je bio drugačiji za pozorište i koristila se šminka u boji. Koju boju je koristio da dobije jarkocrvene usne na filmskom platnu? Crnu. Sve filmske heroine su bile našminkane kao da žive u svijetu sivila. Zbog Faktorovog udjela u Holivudu industrija ljepote u Americi je procvjetala. Sa crnim karminom kao fundamentalnom silom u svom arsenalu Faktor je stvorio termin “šminka”.

KATRAN NA OČIMA I ŠMINKA OTPORNA NA POLJUPCE

I dok je crni karmin decenijama kasnije nastavljao da bude popularan u svijetu filma, ta boja neko vrijeme nije bila uobičajena u domovima, iako je bila dostupna. Stvari su se promijenile 1927. godine, kada je prvi put zabilježeno predstavljanja neizbrisivog transformacionog karmina. Među raznim brendovima najzapaženiji je bio francuski „Rouge Baiser“ sa svojim crnim karminom – neizbrisivom, otpornom na poljupce formulom koja se mijenjala od crne u pakovanju do crvene na usnama.

Ti karmini su bili toliko otporni da su ih na kraju povukli sa tržišta. Originalna linija je dolazila u šest nijansi od kojih je najjača u pakovanju izgledala potpuno crna. Bili su poprilično skupi za to doba – koštali su pet puta više od drugih karmina na tržištu. Kasnije su brendovi „Tattoo“ i „Tokalon“ lansirali jeftinije crne karmine. Iako se mišljenje javnosti mijenjalo i ljudi više crni karmin nisu smatrali privlačnim, već smiješnim, to nije zaustavilo glumice da ih nose pred kamerama. Jedna od njih je bila i Glorija Svanson (Gloria Swanson).

No, desetak godina kasnije crni karmin se uveliko počeo prodavati u Londonu. Šezdesetih godina 20. vijeka brend “Biba” je lansirao crni karmin koji je obožavao Lu Rid (Lou Reed), a Dejvid Boui (David Bowie) ga je redovno kupovao.

Krajem sedamdesetih godina 20. vijeka “Manic Panice” je lansirao svoj prvi crni karmin “Raven”, a deceniju kasnije istim putem je pošao i brend “Hot Topic”. Njime su najviše bili oduševljeni gotičari koji su ga kupovali u velikim količinama. Tokom sezone Noći vještica crni karmini su se mogli naći i na policama drogerija, a osam godina kasnije dospio je u nesesere svih modernih ljudi. Godine 1996. “Urban Decay” je u prodaju pustio 12 nijansi laka za nokte i deset nijansi karmina među kojima je bio i crni pod nazivom “Oil Slick”.

Iste te godine na tržište je stigao i “The Craft” koji je ćudljive tinejdžere širom svijeta inspirisao da se pridruže grupama i nose crne karmine. Nedugo nakon što se “The Craft” pojavio na tržištu crni karmin je počeo da se smatra “remetilačkom silom” u školama. Novine “New York Times” su objavile priču o djevojčici koja se pokušala ubiti nakon što su je dva puta iz škole poslali kući zbog toga što je na usnama imala crni karmin. Ostala je živa i nastavila školovanje u drugoj školi.

Desetak godina kasnije, crni karmin se vratio na tržište. Godine 2008. brend “Yves Saint Laurent” je lansirao Gloss Pur Black za jesen, a modeli su šetali modnim pistama sa crnim perikama i crnim usnama. Otada je crni karmin manje – više predmer razgovora u svijetu ljepote. Zbog toga nimalo nije čudno da je brend “MAC” lansirao crnu nijansu za “Crni petak”, naglašavajući tako opsesiju tom bojom i dan kada ljudi najviše kupuju. Linija je bila ograničena i odmah je rasprodana.

U današnje vrijeme crni karmin je svuda prisutan, zbog čega sa sigurnošću možete tvrditi da više ne predstavlja nešto posebno. Gotičari sada ne moraju da putuju kako bi kupili crni karmin zato što ga mogu naći u svim parfimerijama.

lolamagazin.com/visoko.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE