Izbori sa ili bez izmjena Izbornog zakona: HDZ najavljuje veliku krizu

Kako je najavljeno, sa ambasadoricom SAD Maureen Cormak i šefom Delegacije EU Larsom Gunnarom Wigemarkom razgovaraće  predsjednici SDA Bakir Izetbegović, HDZ-a BiH Dragan Čović, SBB-a Fahrudin Radončić, SDP-a BiH Nermin Nikšić i DF-a Željko Komšić.

“Volio bih da griješim, ali ne očekujem da će dogovor biti postignut. Razlog je isključivost HDZ-a BiH, koji do sada nije pokazao niti minimum spremnosti za kompromis”, kazao je Komšić za Vijesti.ba.

SDP BiH očekuje da će na predstojećem sastanku biti postignut napredak u pregovorima oko izmjene zakonodavstva kada je u pitanju slučaj “Ljubić”, a generalni sekretar ove stranke Irfan Čengić poručio je u izjavi za Vijesti.ba da rješenje mora biti u skladu sa evropskim vrijednostima i da svaka osoba može biti birana i birati.

“Takođe, očekujemo od predatavnika međunarodne zajednice da osude blokiranje rada Doma naroda Parlamenta BiH zbog želje da se blokira uvođenje kamera na biračkim mjestima i skenera za brojanje listića. To je samo jedan primjer kako HDZ BiH kroz domove naroda želi da blokira ovu državu”, poručio je Čengić.

Da je teško doći do dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH vjeruje i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak (HDZ BiH), ali zaVijesti.ba kaže da  “dok postoji nada, treba se nadati i raditi u smjeru postizanja dogovora i kompromisa”.

“Međutim, naši partneri u vlasti stvorili su šizofrenu situaciju ne samo u ovom trenutku, nego sve vrijeme. Od nas pokušavaju tražiti da se sami odreknemo vrlo bitnog načela konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda. Dakle, da mijenjamo suštinu, bit i nadležnost Doma naroda FBiH, što Ustavni sud uopšte ne traži. Takođe, traže od nas da ne provedemo odluku Ustavnog suda, jer naprosto predlažu rješenja koja ni u kojem slučaju nisu u skladu sa odlukom Ustavnog suda u smislu legitimnog izbora i legitimnog predstavljanja”, obrazložio je Čolak.

Ukoliko bi se partneri vratili u okvire same odluke Ustavnog suda, tvrdi, rješenje je moguće iznaći za pola sata.

Česte optužbe političkih aktera da HDZ BiH nije spreman na minimum kompromisa Čolak vidi kao “klasične zamjene teza”.
Otvoreno pitanje je šta BiH čeka u narednom periodu ukoliko do izmjena izbornog zakonodavstva ne dođe, budući da većina učesnika u pregovorima uz medijaciju predstavnika međunarodne zajednice sumnja u postizanje dogovora. Iz CIK-a BiH jasno su poručili da će izbori za 7. oktobar biti raspisani između 7. i 9. maja.

“Šta nas čeka – pitanje je za milion dolara. Ko će znati šta i kako?! Mislim da u ovoj državi niko ne zna šta i kako dalje. Ukoliko mi ta rješenja ne nađemo do raspisivanja izbora, jako je teško bilo šta predvidjeti”, navodi Čolak.

On potcrtava da izbori ne mogu biti raspisani po pravilima kojih zapravo nema kada je u pitanju popunjavanje federalnog Doma naroda, budući da su ta pravila proglašena neustavnim, a potom stavljena van snage.

“Smatram da, nažalost, ulazimo u veliku krizu sa nesagledivim posljedicama. Ne znam jednostavno kako iz ovoga izaći. Slušam pojedine političke aktere kako u posljednje vrijeme tvrde da se ovo pitanje može rješavati i u septembru. Mislim da je to neodgovorno, jer bismo morali unaprijed znati pravila, bez obzira na to da li se radi o neposrednim ili posrednim izborima. Sve drugo je nezakonito, ne vodi ničemu, odnosno vodi mogućim turbulencijama sa neizvjesnim ishodom”, zaključio je Čolak.

S druge strane, predsjednik DF-a tvrdi da nepostizanje dogovora neće proizvesti nikakve pravne posljedice.

“Prema zakonima BiH, izbori mogu biti održani, a njihovi rezultati implementirani”, poručio je Komšić.

Podsjećamo, na posljednjem sastanku, održanom 25. aprila, predstavnici stranaka u FBiH nisu uspjeli postići dogovor o načinu popunjavanja federalnog Doma naroda. Nova runda pregovora zakazana je za 3. maj.

vijesti.ba/visoko.ba