PreporukaIzrežirana 'kontrarevolucija’: Kuba je odbila Kennedyja i zauvijek promijenila svijet

Izrežirana ‘kontrarevolucija’: Kuba je odbila Kennedyja i zauvijek promijenila svijet

Ali, tih nekoliko hiljada ljudi okupljenih u “Brigadu 2506” operativci CIA koji su šest godina ranije, 1954. godine, vojnim udarom srušili vladu u Gvatemali kako bi je zamijenili vojnom diktaturom Karlosa Kastilja Armasa, nisu mogli uvježbati preko noći. Proteglo se to i u 1961., a kako je te godine 20. januara nakon Ajzenhauera u Bijelu kuću uselio Džon F. Kenedi, bio je to, reći će mnogi, odlučujući trenutak da invazija u Zaljevu svinja propadne na užas i ogromnu blamažu SAD-a.

Drugi će, pak, reći da je Kenedi naprosto na vrijeme ubio operaciju kako posljedice ne bi bile još i gore. Kako bilo, operacija se zvala “Zapata” i Kenedi, koji ju je naslijedio, odobrio ju je 4. aprila 1961. godine, i to tako da spolja izgleda kao da su se Kubanci koji su iz zemlje pobjegli nakon rušenja diktature pukovnika Fulgensija Batiste, organizovali sami i sada srušili revolucionarnu vlast koja se sve više ispostavljala kao marksistička.

Kubanskim vlastima bilo je jasno da će do nekakve invazije zaista doći, ali nisu znale gdje, kojim sredstvima i u kojim razmjerama.

Sve je počelo 14. aprila 1961. Razarači Američke mornarice počeli su da se okupljaju ispred američke vojne baze u Zaljevu Gvantanamo kako bi izgledalo kao da će odatle krenuti napad. Tog dana, sve kako bi ostavili takav utisak, nekoliko manjih brodova čak je iskrcalo 164 pripadnika brigade pobunjenika u blizini Gvantanama.

Sljedećeg dana u zoru osam bombardera B-26B, obojenih u snage FAR-a, kubanske vojske, tako da sve djeluje kao da je došlo do pobune u redovima Kastrove vojske, poletjeli su iz Nikaragve i u tri grupe udarili po aerodromima kod Havane, San Antonija i Santijaga de Kuba.

Eisenhower i Kennedy | Author: Wikipedia

U igri je bio i deveti bombarder, ali njegova uloga je bila da dođe do Kube, a onda zaokrene prema Majamiju i tamo zatraži azil, predstavljajući se da je upravo dezertirao s Kube.

Od 10.30 krenula je žestoka gužva. Kuba je u UN-u optužila SAD da upravo provodi invaziju. SAD je tvrdio da je to naprosto kubanski ustanak. To tvrditi uz obilna bombardovanja, pa čak i aviona u bojama kubanske vojske, bilo je krajnje naivno.

I, pod pritiskom UN-a, a tada je to nešto zaista značilo, Kenedi je obustavio bombardovanje Kube. Do kraja dana krenulo se u pomorski napad. Američka flota zaputila se iz Nikaragve, s Kajmanskih ostrva i Ostrva Viekes. Jedan od brodova oko ponoći zaputio se prema obali Kube kod Bahie Honde namjerno proizvodeći zvuk kao da se približava puno veća flota i Fidel Kastro, koji je tada bio s trupama u Zaljevu svinja, odjurio je tamo odakle se noću čula buka.

Četiri transportna broda s tenkovima, raznim vozilim i preostalom ogromno većinom snaga, iskrcala se na plaži. U jedan iza ponoći već su zauzeli sve pozicije, ali pripadnici kubanske straže koji su tamo bili, uspjeli su da jave štabu Fidela Kastra šta se dogodilo prije nego što su izginuli.

Bilo je 6.30 ujutro kad su tri kubanska lovca Sea Fury i dva lovca T-33, te jedan bombarder B-26 osuli paljbu s neba po transportnim brodovima koji su doveli do obale kontraše. Pritom su pobili 90 pobunjenika, na plaži ih je ostalo još 180 živih, ali im je oprema zapela na brodovima.

Potom su dva američka, zapravo pobunjenička, B-26 oko sedam ujutro osula bombe po brodu kubanske ratne mornarice kako bi zaustavili pojačanja vladinih snaga, ali i kako bi zaustavili bombardovanje pobunjenika na plaži. Pola sata kasnije 177 pobunjenika Brigade 2506 padobranima se spustilo dublje u kopno, ali su imali nesreću da su zapeli u močvare.

Krenula je otvorena bitka. Oboren je jedan kubanski B-26, potom su tri kubanska lovca oborili tri kontraška B-26. Sutradan je već bilo jasno da Kuba neće tako lako pasti. Oko 17 sati čak šest kontraških bombardera B-26 osulo je bombe i napalm po koloni autobusa, tenkova i kamiona kubanske vojske s pojačanjima kod Hirona. Dva dana poslije početka invazije, 19. aprila, Kenedi je opozvao šest američkih lovačkih aviona iz kubanskog vazdušnog prostora. Vrlo brzo oborena su još dva zapravo američka B-26 pod bojama kontraša.

Kako je Kuba odbila Kenedija?

Vrlo brzo u Zaljev svinja bez ikakvog problema prodrlo je 20.000 vojnika kubanske vojske i sljedeći dan bio je samo formalnost. Manji dio kontraša uspio je da se evakuiše američkim vojnim brodovima USS Eaton i USS Murray, a u zarobljeništvo ih je palo oko 1200.

Kubanskih vojnika poginulo je 176, kontrarevolucionara 118, te četiri američka vojnika.

Najgora šteta po Ameriku nakon ove invazije zapravo je bilo to što je Fidel Kastro ovim događajem zapravo bio gurnut prema saradnji s Moskvom i SSSR-om. Do oktobra 1962. godine Vašington je saznao da su Sovjeti na Kubu dopremili nuklearne projektile, što je SAD-u bilo pred nosom možda i gore od postrojenja SAD-a po Evropi i te godine svijet je oko tog pitanja umalo upao u nuklearni rat SAD-a i SSSR-a.

globalcir.com/visoko.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE