Naslovnica Preporuka Jeziva mister...

Jeziva misterija: Groblje vampira se krije pored grada u BiH

46
PODIJELI

U emisiji “Galileo Mystery“ koja se bavi pojavama na granici mogućeg, njemačka TV kuća „ProSieben“ nedavno je emitirala prilog o vampirima. Između ostalog bilo je govora o nezaobilaznom Grofu Draculi, a za nas je najinteresantnije što je u prilogu kao jedna od zemalja gdje su zabilježeni prvi slučajevi vampirizma spomenuta Bosna!

Prema tvrdnjama autora priloga, 1731.godine u mjestu Međeđa kod Višegrada zabilježen je jedan od najranijih slučajeva vampirizma. Sve je počelo iznenadnom smrću čak 14 ljudi. S obzirom da smrtnim slučajevima nije prethodila nikakva bolest mještani su ih pripisali vampirima. Navodno su u namjeri, piše aura.ba, da se uvjere u svoje tvrdnje nakon nekoliko dana otkopali grobove i u njima pronašli netaknute leševe! U prilogu nisu ponuđeni neki konkretniji detalji koji bi potkrijepili ovu priču iz Međeđe, ali su predočeni pisani dokumenti o balkanskim vampirima iz vremena austro-ugarske vladavine koji se nalaze u gradskom arhivu u Beču – piše Aura.

Šokantni bečki dokumenti

Istraživala ih je njemačka psihologinja Sibel Balta, koja se godinama bavi proučavanjem misterija vezanih za vampire. Ona je pojasnila da se dokumenti odnose na srbijansko selo Kišeljevo i bosansko mjesto Međeđa, gdje je u 18. stoljeću zabilježeno više nerazjašnjenih smrtnih slučajeva. Prema dostupnim zapisima, austro-ugarski ljekari su se po carevom nalogu više pozabavili slučajevima u Kišeljevu i na insistiranje mještana otkopali grobove za koje su tvrdili da kriju vampire.

“Pribor” za ubijanje vampira

Balta dalje navodi da dokumenti sadrže nevjerovatne detalje. U njima je navedeno, piše aura.ba portal, da su ljekari ekshumirali leševe za koje su ustvrdili da su izgledali netaknuto i neoštećeno!

Prema njihovim izvještajima koža im je bila roskasta, a u ustima su otkrili tragove krvi.

Doktori su zabilježili da su leševi izgledali tako kao da su živjeli poslije smrti. S obzirom da liječnici u to vrijeme nisu imali objašnjenje za ono što su vidjeli, došli su do istog zaključka kao i mještani, te su i u zvaničnom izvještaju podržali tezu da su pokojnici bili žrtve vampira.

Čak su i odobrili ritual probadanja mrtvaca glogovim kolcem, što se u to vrijeme smatralo efikasnim lijekom protiv vampira.

Balta dalje navodi da dokumenti sadrže nevjerovatne detalje. U njima je navedeno, piše aura.ba portal, da su ljekari ekshumirali leševe za koje su ustvrdili da su izgledali netaknuto i neoštećeno! Prema njihovim izvještajima koža im je bila roskasta, a u ustima su otkrili tragove krvi.

Doktori su zabilježili da su leševi izgledali tako kao da su živjeli poslije smrti. S obzirom da liječnici u to vrijeme nisu imali objašnjenje za ono što su vidjeli, došli su do istog zaključka kao i mještani, te su i u zvaničnom izvještaju podržali tezu da su pokojnici bili žrtve vampira. Čak su i odobrili ritual probadanja mrtvaca glogovim kolcem, što se u to vrijeme smatralo efikasnim lijekom protiv vampira.

Međutim, dr. Balta navodi da je i sama istražujući priče o vampirima, danas skoro 300 godina nakon ovih iz Međeđe i Kišeljeva sklonija mišljenju da se iza priče o vampirima  ustvari krije serijski ubica. Da bi pronašla tragove koji bi potkrijepili njenu teoriju Balta je posjetila Srbiju, a najavljuje i posjetu Bosni. Za sada nije otkrila neke nove detalje o svom istraživanju, ali svakako nas je ponukala da se pozabavimo ovom temom. Tako smo “tragajući” za bosanskim vampirima naišli na nekoliko interesantnih priča o ovim mitskim bićima.
Iako ni jedna nije vezana za Međeđu, prema tvrdnjama filologa i etnologa Nenada Filipovića, objavljenima još prije nekoliko godina vampiri i vampirizam nastali su u Bosni kao posljedica dugogodišnjih ratova i razaranja između Osmanlija i Habsburgovaca. Prema Filipovićevim navodima najčešći izrazi za vampira u Bosni su bili lampir, lampijer, lapir, vukodlak i vukozlačina.

Isti autor tvrdi da je najpoznatiji bosanski vampir bio lampir Meho iz okoline Glamoča. Uz vampira Mehu, Filipović pominje i Paju Tomića iz sela Tupanari u okolini Vlasenice. Taj  bosanski vampir prema predanju pripada novijoj historiji i navodno je 1923. godine posmrtno gnjavio i dodijavao svojoj ženi Cviji. Cvija je zamolila sinove Stevu i Krstu da joj pomognu.

Oni su održali vijećanje sa ostalim seljacima. Odlučili su da upokoje tupanarskog vampira. Pajin leš je iskopan, proboden glogovim kocem i spaljen. Pepeo mu je rasturen, a ono nekoliko kostiju što je ostalo iza njega vraćeno je u grob i zakopano.

Nevesinjski vampir    

Filipović prenosi i da je hercegovački folklorista Tomo Bratić, krajem XIX vijeka, zabilježio detaljnu predaju o ubijanju vampira u Nevesinju. U toj se predaji veli da se nekada davno u Nevesinju povampirio izvjesni Korkut. Ukopali su ga u groblju kod neke poznate lipe, gdje je, već u Bratićevo doba, bila općinska kuća. Počeo je daviti čeljad po Nevesinju. Nevesinjci su se odlučili na selidbu. To je zabrinulo Zalom-pašu. Obećao je veliki bakšiš onome ko Nevesinje liši vampira. Hadžija i pop Petar Mučibabić sa Ljeskova Dola ode Zalom-paši i obeća da će dohakati nemani. Pozove Korkutovu ženu i naredi joj, kad je vampir navečer posjeti, da mu sveže maramu oko vrata. Žena je to učinila i odmah javila paši. Paša je obavijestio popa.

Cijela kasaba se skupila na Korkutovom grobu. Grob je otkopan i nađen je u njemu mrtvac sa maramom oko vrata. Pop je počeo čitati psalme i Korkut se navodno počeo micati. Prema predanju pop ga je nekoliko puta udario u prsa glogovim kolcem i ponovo zatrpao grob, nakon čega vampir nije više gnjavio nevesinjsku kasabu.

No, ni sa tvrdnjama autora priloga njemačke TV kuće s početka ove priče, a  ni onim koje je iznio filolog Filipović o bh. vampirima ne slaže se Ahmed Bosnić, istraživač i autor više popularnih knjiga o rubnim područjima nauke.

-Nisam čuo za vampire u Međeđi, a ni za ove o kojima govori Filipović. Prije mislim da su te priče plod mašte naroda, nego da su zasnovane na nekim događajima koji su ih mogli proizvesti. Priče o vampirima karakteristične su za područje Srbije, a ne BiH – kaže za naš list Bosnić.

Uprkos oprečnim mišljenjima bh. istraživača o vampirizmu, biće svakako interesantno pratiti eventualni nastavak emisije “Galileo Mystery”, u kojoj je psihologinja Sibel Balta najavila i posjetu Bosni. Ko zna kakve će nam nove informacije otkriti.

Mađarska monstrumka  

Iza priča o vampirizmu krile su se i neke serijske ubojice, kao što je bila monstruozna mađarska grofica Erzebet Bathory. Uz njeno ime vezan je podatak da je na najrazličitije i najokrutnije načine lišila života oko 600 djevojaka, kojima je crpila krv do smrti da bi se kupala u njihovoj krvi i tako sačuvala svoju mladost.

U knjizi “Vampiri”, Jean-Paul Bourre navodi da je Er-zebet bila rođaka princa Vlada Drakule, gos-podara Vlaške, primjećujući i kako je upravo motiv zmaja krasio grbove i Bathoryevih i Drakula.

Glogov kolac i bijeli luk

Dugo se smatralo da su križ i bijeli luk, jedno od najdjelotvornijih sredstava protiv vampira. Ahmed Bosnić u svojoj knjizi “Knjiga tajni” izdvaja i ova “oružja” protiv krvopija.

– Slikom vuka na nadgrobnom spomeniku, dugo se vremena pokušavalo zadržati mrtvaca da ne izlazi iz groba, mada se efikasnijim sredstvom smatrao glogov kolac koji bi se potencijalnom vampiru zabijao u srce ili lopata kojom bi se odsijecala glava, koja bi zatim bila pohranjivana mrtvacu među noge.
Mit o Drakuli

Razvoju vampira od ranog mitološkog pojma do oživljenog mrtvaca u vidljivo ljudsko biće, potpomogao je 1897. irski pisac Bram Stoker svojom novelom Drakula. Drakula je postao  utjelovljenjem noćnog zla. Nadahnuće za svog izmišljenog grofa našao je u stvarnoj ličnosti iz  petnaestog  stoljeća za kojeg se međutim vjeruje da je bio još strašniji od grofa iz romana, princu Vladu V.  Iz tadašnje  Vlaške, sada dijela Rumunske, i navodne utvrde vampira Transilvanije.

avaz.ba/visoko.co.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.