Naslovnica Zanimljivosti Kako je glava...

Kako je glava čuvenog serijskog ubice završila u tegli

65

Više od 177 godina od pogubljenja, serijski ubica Diogo Alves još zastrašuje slučajne prolaznike koji se susretnu s njegovim hladnim pogledom. Njegova savršeno očuvana glava nalazi se u staklenoj posudi na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Lisabonu.
Rođen 1810. godine u Galiciji, autonomnoj španskoj pokrajini koja se graniči sa Portugalom, Alves je od malih nogu radio kao sluga u domovima bogatih građana u Lisabonu. Kada je napunio 26 godina počeo je da radi u kućama duž Akvadukta Aguas Livres, kanala dugog 18 kilometara koji ne samo da je snabdijevao grad vodom, već je bio i most i put kojim su prolazili trgovci. Upravo na tom mjestu, Diogo Alves započeo je seriju svojih ubistava.

Alves je svoje žrtve čekao na mostu dok su se vraćali iz grada sa zarađenim novcem. Nakon što bi ih opljačkao, bacao ih je sa 65 metara visokog akvadukta. Policija je najprije mislila da je u pitanju serija samoubistava, ali je lokalno stanovništvo ubrzo počelo da sumnja da je među njima ubica.
U tri godine Alves je usmrtio 70 ljudi, a policija je na kraju zatvorila most. Ipak, to nije spriječilo Dioga da nastavi sa svirepim djelima. On je oformio bandu koja je pljačkala i ubijala vlasnike bogatih rezidencija u kojima je radio, a nakon što je provalio u kuću jednog ljekara i ubio cijelu porodicu, policija ga je uhvatila.
Ubica s akvadukta je pogubljen vješanjem, ali to nije bio kraj njegove priče.
Naime, Alves je pogubljen u doba kada je frenologija kao nauka bila tek u začetku. Tu disciplinu, koja se danas smatra pseudonaukom, razvio je njemački ljekar Franc Jozef Gal. Frenologija je tvrdila da oblik lobanje otkriva karakter, pa i sklonosti čovjeka. Stoga ne čudi da su se portugalski frenolozi zainteresirali za glavu kriminalca poput Alvesa.
Diogo je posthumno postao slavan, a njegova glava je nadahnula strip, fiktivnu biografiju, roman, kao i nijemi film iz 1911. godine “Os Crimes de Diogo Alves” (Zločini Dioga Alvesa), piše CDM.

Visoko.co.ba/radiosarajevo.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.