Karamatić: Ljubić je godinama bio u Sarajevu i tek kada je otišao u Zagreb, počeo se boriti za Hrvate

Ja Valentina Inzka upravo tako doživljavam, kao lika koji sjedne u slastičarnu Palmu i šta mu se kaže on to i ponovi, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba predsjednik HSS i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Mario Karamatić.

VIJESTI.BA: Vi ste jučer reagirali na za Izvještaj koji je podnio visoki predstavnik u Vijeću sigurnosti kazavši da je gospodin Inzko lik koji će za deset ćevapa kazati šta god hoćete. Kako komentirate jučerašnji Izvještaj?

KARAMATIĆ: Što se tiče jučerašnjeg izvještaja, znači malo je opširnije to bilo od same te izjave. Gospodin Inzko u principu pokušava provoditi dio politike sarajevske čaršije, konkretno samozvanih ljevičarskih stranaka, tako da je njegov izvještaj apsolutno očekivan što se tiče spominjanja Hrvata. On je spomeno i Hrvatski narodni sabor kao neku negativnost naveo težnje prema federalizaciji iako to sve stoji u deklaraciji koju je donio Evropski parlament. Ja Valentina Inzka upravo tako doživljavam, kao lika koji sjedne u slastičarnu Palmu i šta mu se kaže on to i ponovi. Konkretno u izvještaju stoji da određeni ljudi smatraju. Ovdje se radi o legalitetu i legitimitetu, radi se o zakonskim prijedlozima, međutim po njegovom mišljenju, određeni ljudi smatraju, a ja pretpostavljam da su to upravo oni ljudi koji su mu plaćali ćevape.

VIJESTI.BA: Ipak, predsjednik Glavnog Vijeća HNS-a Božo Ljubić kaže da izvještaj koji je podnio gospodin Inzko a koji se tiče dijela koji se odnosi na “Ljubic case”, sa hrvatskog stanovišta je uvažen. Kako Vi komentirate to?

KARAMATIĆ: Pa evo čak ni gospodin Inzko ne može negirati u cijelosti presudu Ustavnog suda BiH, tako da je morao to prikazati koliko toliko a što se tiče gospodina Ljubića, i gospodin Ljubić je godinama bio u Sarajevu još od vremena 90tih i nije se javljao dok nije otišao u Zagreb i sada je se počeo boriti za Hrvate.

VIJESTI.BA: Nije li to u kontradikciji, Vi ste kazali da će Inzko “za deset ćevapa reći šta god neko želi”. Nije li onda Inzko slijedom te logike pojeo tih deset ćevapa o strane HNS-a.

KARAMATIĆ: Ne, to je okretanje teza. Gospodin Inzko je samo rekao ono što konkretno stranke iz HNS-a u sudnici Ustavnog suda govore da je upitno na koji način će se formirati vlast ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona zbog apelacije gospodina Ljubića. On tu nije otkrio ništa revolucionarno, jedino što je to malo u kontradikciji sa određenim krugovima jednog dijela političkog Sarajeva koje tvrdi da se izbori mogu provesti bez problema, međutim ni Inzko ne može negirati presudu Ustavnog suda jer tamo sjede ljudi koji vrlo dobro znaju šta znače zakoni i presude.

VIJESTI.BA: Da, ali ostaje ono što se gore naveli da Inzko radi po nalogu ljevičarskih stranaka. Ne znam da li su te ljevičarske stranke članovi HNS-a.

KARAMATIĆ: Ne, nisu. Kad spomenem ljevičarske stranke, mislim na ove kvazi socijaldemokratske koje u principu ne provode socijaldemokratiju nego nacional-socijalističku politiku.

VIJESTI.BA: Recite nam, šta je po Vašem mišljenju socijaldemokratska politika?

KARAMATIĆ: Socijaldemokracija u BiH je umrla onog trenutka onaj dan kada je gospodin Lagumdžija pobijedio gospodina Nijaza Durakovića.

VIJESTI.BA: Jasno, ali kakvo je Vaše viđenje socijaldemokratije?

KARAMATIĆ: Socijaldemokratija bi trebala biti vrsta politike koja vodi jednakosti bez diskriminacije. Mi u BiH imamo situaciju da ljevičarske stranke su postale vodeće nacionalističke stranke, prejanice unitarizma u BiH i dominacije jednog naroda nad drugim. U RS-u imamo primjer Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji je postao radikalniji od SDS-a, a u Federaciji imamo primjer SDP-a, DF-a da ne spominjem Građanski savez koji su radikalniji od nacionalnih boošnjačkih stranaka, kakve su SDA i SBB.

VIJESTI.BA: Gospodin Dodik i SNSD u potpunosti podržavaju zahtjeve HNS-a.

KARAMATIĆ: Gospodin Dodik u principu podržava sve ono što mu u tome trenutku odgovara. Tu se radi o političaru koji jedne godine ode u Srebrenicu izraziti sućut žrtvama i tvrdi kako je tu bio genocid a onda kada mu politički odgovara tvrdi da se u BiH nije dogodio genocid, i otprilike to je jedina konstanta svih tih ljevičarskih stranaka. Međutim onaj obrazac koji se zadržava jeste da vrlo brzo sa ljevice pređu na stranu dominacije.

VIJESTI.BA: Vi ste nedavno optužili jednog političara sa ljevice da je isilovac. Isti taj političar je prije nekih pet-šest godina od strane tadašnjeg vođstva Islamske zajednice zbog pokušaja definisanja vjeronauke kao fakultativnog predmeta u obrazovnom sistemu Kantona Sarajevo, zaradio fetvu ili izopćenje od IZ zato što je  nastojao provesti sekularne principe u obrazovanju. Kako neko može biti isilovac a u svojoj političkoj karijeri ima zarađenu fetvu?

KARAMATIĆ: Da se neko radikalizira, nije nužno da ima kontinuitet toga djelovanja.

VIJESTI.BA: Ali taj isti političar ni dan danas se nije odrekao onovremenog stava.

KARAMATIĆ: Ne bih se baš složio. U posljednje vrijeme samo brani Erdogana, pa napada čas četnike čak ustaše, pa zagovara pomirdbu sa Srbima. Piše knjigu o jednom svom bivšem predsjendiku, napisao je o drugom, ne znam o kome će trećem napisati knjigu.

VIJESTI.BA: Tu se ipak ne radi o veličanju ratnih zločinaca. Vi decidno stajete na stranu presuđenih ratnih zločinaca kao što je Darijo Kordić i ostali.

KARAMATIĆ: Vidite mi u BiH imamo jednu specifičnu situaciju da je za pripadnike jednoga naroda da su to heroji a za pripadnike druga dva naroda u većini slučajeva da su zločinci.

VIJESTI.BA: Pa dobro, to je Vaša interpretacija.

KARAMATIĆ: To je tako svugdje. Ako SDP ode na obilježavanje godišnjice osuđenog ratnog zločinca Rasima Delića, onda to nije interpretacija nego činjenica.

VIJESTI.BA: Jedna stranka sa ljevice, Naša stranka je naprimjer odala poštovanje žrtvama u Trusini, a Vi i dalje kažete da su to neki isilovci.

KARAMATIĆ: Nisam Našu stranku pominjao, to da bude jasno.

VIJESTI.BA: To se uklapa u opću priču o ljevici jer i Naša stranka ima identičan pogled kada je ključna stvar oko Izbornog zakona u pitanju, kao SDP, DF i GS.

KARAMATIĆ: Naša stranka je simpatična ali to što oni zagovaraju je utopija. To je jednostavno neprovodivo na ovim terenima jer ovo je zemlja tri jake nacionalne skupine a u konačnici je to pokazao i popis stanovništva gdje su građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda na razini statističke greške.

VIJESTI.BA: Vi ste kazali da ukoliko ne dođe do usvajanja izmjena Izbornog zakona da slijedi revitalizacija Herceg Bosne. Ima li HNS podršku Hrvatske u tome?

KARAMATIĆ: Ja sam precizno rekao da će HSS izaći sa prijedlogom na HNS-u da aktviramo članke Bečke konvencije i da krenemo na vraćanje na početne pozicije a u tome slučaju početna pozicija je Hrvatska Republika Herceg Bosna.

VIJEST.BA: Zar nije početna pozicija Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine?

KARAMATIĆ: Nije, mi smo imali rat u međuvremenu, jasno smo se odredili na referendumu.

VIJESTI.BA: Znači po Vašem mišljenu rat je početna pozicija?

KARAMATIĆ: Ne, početna pozicija je Dejtonski sporazum, s kim je ko u njega ušao i ja govorim o međunarodnim sporazumima, to je nadležnost Bečke konvencije. To su Vašingtonski i Dejtonski sporazum. U principu Vašingtonski je grubo izgiran, osim u jednom dijelu stvaranja Federacije i tu je sve stalo.

VIJESTI.BA: Ako se vratimo na Vašingtonski sporazum, znamo da je tim sporazumom direktno ukinuta Herceg Bosna. 

KARAMATIĆ: Herceg Bosna nije ukinuta, i danas imate na snazi zakone Herceg Bosne.

VIJESTI.BA: Gdje su ti zakoni na snazi?

KARAMATIĆ: Svi zakoni koji su bili važeći a koje u međuvremnu Federacija nije donijela.

VIJESTI.BA: Ako ih nije donijela kako su na snazi?

KARAMATIĆ: Pa evo Zakon o praznicima Herceg Bosne i danas je na snazi pa kome se sviđalo ili ne sviđalo. Mi smo Herceg Bosnu unijeli u Federaciju i ona nije ugašena isto kao što nije ugašena tzv Republika BiH potpisom Vašintonskog sporazuma.

VIJESTI.BA: Na snazi je Ustav Federacije BiH.

KARAMATIĆ: Na snazi jeste Ustav Federacije BiH a u zakonima Federacije imate dobar dio zakona datiraju još iz vremena Herceg Bosne i Republike BiH ili kako se zvala teritorija pod kontrolom Armije BiH.

Razgovarao: Nihad Hebibović

vijesti.ba/visoko.ba