Knjiga koja je promijenila tok historije: Na današnji dan objavljen je Komunistički manifest!

Manifest komunističke partije, poznat i pod imenom Komunistički manifest (njemački: Das Manifest der Kommunistischen Partei), prvi put objavljen na današnji dan 1848., predstavlja jedan od najutjecajnijih svjetskih političkih traktata. Instalirao ga je Komunistički savez, a napisali utemeljitelji teorije komunizma Karl Marx i Friedrich Engels, postavio je ciljeve i program Saveza. Manifest predlaže pravac djelovanja radi podizanja proleterske revolucije i svrgavanja kapitalizma, i konačno uspodtave besklasnog društva.

Uvod počinje pozivanjem na oružje i nasilje:

“Duh ne daje mira Europi – duh komunizma. Sve sile stare Europe su ušle u sveti savez kako bi se oslobodili duha: Papa i Car, Metternich i Guizot, francuski policajci i njemačke policijske uhode.

Gdje je oporbena stranka koju kao komunističku nisu ocrnili protivnici na vlasti? Gdje je oporba koja nije pogođena žigosanim prijekorom komunizma, protivno naprednim strankama, nasuprot reakciornarnih protivnika ?”

Također se poziva na historijsku neminovnost u krilatici „Historija svih dosadašnjih društava je povijest klasnih borbi“.

Program

Program opisan u manifestu je izražen kao socijalizam ili komunizam. Ova politika uključuje, između ostalog, ukidanje zemljišne svojine i pravo nasljedstva, napredne pridošle poreze, i nacionalizaciju proizvodnih dobara i prometa. Manifest također spominje i kontroverznu politiku ukidanja tradicionalne obitelji i uvođenje zajednice žena. Ova politika, koju bi ostvarila revolucionarna vlada („diktatura proletarijata“), bi prethodila bezdržavnom i besklasnom društvu koje predviđaju socijalisti. Termin „komunizam“ se također koristi za označavanje vjerovanja i praksu komunističke stranke, imajući u vidu različitost Sovjetskog Saveza od osnova koncepcije Marxa i Engelsa.

„Kada, tokom razvoja, klasne razlike nestanu, a sva se proizvodnja koncentrira u rukama mnogobrojnih udruženja cijelog naroda, javna moć će izgubiti svoj politički karakter. Politička moć je samo organizirana moć jedne klase koja tlači drugu. Ukoliko proletarijat izgubi bitku s buržoazijom, silom prilika, organizirat će sebe kao klasu; ako, revolucijom postane vodeća klasa, i ukine stari način proizvodnje, onda će u skladu s ovakvim uvjetima, zbrisati uvjete za postojanje klasnih suprotnosti i klasa uopće, i samim time ukinuti vlastitu klasnu nadčinjenost.“

Ovo je način prelaska sa socijalizma na komunizam koji su mnogi kritičari Manifesta isticali, ponajprije za vrijeme sovjetskog doba.

Anarhisti, liberali i konzervativci su se pitali kako jedna organizacija, kao što je revolucionarna država, može ikad odumrijeti kao što to Marx tvrdi. Oba tradicionalna razumjevanja privlačnosti političke moći i skoriji teoretičari organiziranog ponašanja navode da će skupina ili organizacija političke moći radije težiti sačuvati povlastice, nego dozvoliti ukidanje zarad države bez povlastica – čak iako su povlastice dane u ime revolucije i uspostave jednakosti. Suvremeni marksisti odgovaraju da socijalistička država uvijek mora biti demokratska, i da se odumiranje države vrši dodjelom velike moći neposredno narodu. Drukčije rečeno, socijalizam prelazi u komunizam kada predstavnička demokracija socijalizma prijeđe u demokraciju komunizma.

Manifest je prošao brojna izdanja od 1872. do 1890. Djelomično je pisan za laike, kada se obraća radnicima, a djelomično za vladajuću klasu, kada napada buržoarske čitatelje. Povijesno govoreći, osigurava osnovu razumjevanja motiva i politike komunista na početku njihova pokreta.

„Komunisti preziru tajenje svojih pogleda i ciljeva. Oni otvoreno kažu da njihov cilj može biti postignut samo snažnim uništenjem svih postojećih društvenih stanja. Neka vladajuća klasa strepi pred komunističkom revolucijom. Proleteri nemaju što izgubiti osim okova. Mogu osvojiti svijet.“ „Proleteri svih zemalja, ujedinite se!“

Komunističke revolucije

Marx za svog života nije dočekao rušenje kapitalizma i uspostavu socijalističkog društva. Prva uspješna revolucija desit će se tek nekih sedamdesetak godina kasnije, ali ne na industrijskom i razvijenom Zapadu, kako je to Marx predviđao, nego u feudalnoj i siromašnoj Ruskoj carevini, gdje je vođen idejama Marxa Vladimir Iljič Lenjin 1917. proveo socijalističku revoluciju, te nakon pobjede u građanskom ratu, uspostavio prvu socijalističku državu u svijetu temeljenu na idejama a Marxa. A kako izgleda Marxova revolucionarna država i diktatura proletarijata u praksi pokazale su prve godine postojanja Sovjetskog saveza oličene u diktaturi uske partijske elite, masovnim pogubljenima političkih protivnika, logorima, cenzuri medija i govora i potpunoj političkoj kontroli svakog aspekta društva, što će najbrutalnije razmjere dostići pod vodstvom Lenjinovog nasljednika Staljina. Zahvaljujući pobjedi Sovjetskog saveza u Drugom svjetskom ratu, val komunizma zahvatit će mnoge države širom svijeta, a ideja komunizma izrodit će i neke od najbrutalnijih diktatora u historiji čovječanstva. S obzirom da se u praksi i po efikasnosti socijalizam pokazao ekonomski neuporedivo inferiornim sistemom u odnosu na kapitalizam, krajem osamdesetih godina došlo je do urušavanja Berlinskog zida i odustajanja velike većine nekada socijalističkih država od planskih ekonomija.

Francuski historičar Stephane Courtois u svojoj čuvenoj knjizi “Crna knjiga komunizma” došao je do zaključka da je komunizam u 20. stoljeću odgovoran za smrt preko 100 miliona ljudi!

Utjecaj Manifesta na savremene zemlje

Neki stavovi koje savjetuje Manifest su trenutno rašireni u kapitalističkim zemljama. Zapravo, mnoge zapadne države se drže sljedećih stavova Manifesta: napredni porezni sustav, centralizacija kredita u bankama države i javno školovanje za svu djecu u državnim školama i ukidanje dječjeg rada.

Slobodna Bosna / Visoko.co.ba