Ko će sankcionirati rušilačku politiku: Ako neće Inzko, mora Tužilaštvo

Piše: Nedim Pobrić

Odluke Ustavnog suda BiH su, tvrdi visoki predstavnik Valentin Inzko, konačne i obavezujuće za sve organe vlasti u BiH, uključujući i institucije Republike Srpske (RS) i njen Ustavni sud.

– Planiranim referendumom, organi vlasti RS-a bi otvoreno odbili ispoštovati ovu odredbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, tražeći od građana RS-a da odlučuju o pitanju o kojem je Ustavni sud BiH već donio odluku i da, u suštini, podrže stav koji je već proglašen neustavnim – odgovorio je Inzko na upit Faktora o najavljenom održavanju referenduma o Danu RS-a u tom bh. entitetu.

Dejton nije švedski sto

Ustavni sud BiH je, na zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića za ocjenu ustavnosti, dio Zakona o praznicima RS-a koji se tiče 9. januara, Dana RS-a, ocijenio neustavnim. Narodna skupština RS-a dobila je rok od pola godine da sporni dio Zakona usaglasi sa Ustavom BiH. Umjesto toga, 15. jula donesena je odluka o raspisivanju referenduma o Danu RS-a za 25. septembar ove godine.

– Dejtonski ustav nije „švedski sto“. Pozivam organe vlasti RS-a da poštuju osnovne temelje Mirovnog sporazuma, ostave ovaj referendum postrani i pokušaju pronaći rješenje za ovo pitanje u skladu sa zakonom. Pažljivo pratim razvoj situacije i na ovo pitanje ću se vratiti u odgovarajućem trenutku, a držim sve opcije otvorenim u smislu mandata koji imam – kazao je visoki predstavnik.

Inzkov stav o neupitnosti odluka Ustavnog suda BiH su podržale ambasade SAD-a i Velike Britanije te Delegacija Evropske unije u našoj zemlji. Ukoliko izostane reakcija visokog predstavnika, reagirati mogu nadležne institucije BiH.

– Jedino je Tužilaštvo BiH nadležno da pokrene postupak protiv onih koji nisu izvršili odluku Ustavnog suda BiH, odnosno koji su poduzeli korake koji su doveli do kršenja Ustava – izjavio je za Faktor Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Izjava je dokaz

Narodna skupština RS-a je u junu Ustavnom sudu BiH dostavila zahtjev za preispitivanje odluke o Danu RS-a. Nakon što se Ustavni sud očituje o tom zahtjevu i, ukoliko ga odbije, Tužilaštvo BiH može pokrenuti postupak protiv osoba ili institucija koje su odgovorne za neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH.

– Sama odluka o referendumu, prije nego što je završena pravna procedura pred Ustavnim sudom BiH vezana za zahtjev koji su oni sami podnijeli, preuranjena je. Kako će neko donijeti odluku o raspisivanju referenduma ako još nije proveden postupak u koji su oni sami bili uključeni? – pitao se Vehabović, uz naglasak da institucija koja je pokrenula pitanje raspisivanja referenduma ne mora biti jedina adresa na koju bi se eventualna sankcija mogla odnositi.

– To je formalno samo pokrenuto od Narodne skupštine RS-a. Znamo ko je rekao da se to neće uraditi. I javna izjava je dokaz. Izjava data medijima je dokaz da se nešto hoće ili neće. Po meni je to vrlo jednostavno pitanje. Sakrivati se iza kolektivnih tijela na način da se kaže da neko nije kriv jer je odluku donijela Narodna skupština ili bilo koje drugo kolektivnog tijelo je čisto zamajavanje. U principu, pravni poredak ne bi smio počivati isključivo na formalizmu nego na stvarnom životu – kaže Vehabović, aludirajući na izjave predsjednika manjeg bh. entiteta Milorada Dodika.

Tri miliona KM za referendum

Provođenje referenduma u RS-u o 9. januaru kao danu tog bh. entiteta, a koji je najavljen za 25. septembar, koštat će oko tri miliona KM.

– Procjene o tome koliko će se novca iz budžeta RS-a morati izdvojiti za te aktivnosti napravljene su već pri samom predlaganju referenduma – izjavio je predsjednik Narodne skupštine RS-a Nedeljko Čubrilović.

Čubrilović tvrdi da su pripreme za održavanje referenduma u „poodmakloj fazi“ te da više nema nikakvih smetnji za njegovo održavanje.