Poljaci time nastoje da natjeraju prerađivače da povećaju otkupne cijene, trenutno niže od troškova proizvodnje, a poljsku vladu da donese novi zakon o otkupu.
Prema podacima Instituta ekonomije poljoprivrede proizvodnja jednog kilograma malina ove godine u Poljskoj košta 0,79 eura, a maline hladnjače i prerađivači otkupljuju ih po cijeni od svega 0,51 do 0,56 eura za kilogram, dok se prošlogodišnja otkupna cena kretala oko 0,81 eura.
Zanimljivo da je cijena maline prošle godine i u BiH se kretala od od 1,60 KM do 2,00 KM (0,82 do 1,02 eura). Sam se nameće zaključak da će i ove godine cijena maline u Bosni i Hercegovini pratiti cijene na evropskom tržištu pa je za očekivati cijenu od 1 KM do 1,20 KM.
“Želimo da dobijemo 0,23 eura više po kilogramu. To zaista nisu pretjerani zahtjevi. Da su plantažeri u martu znali da će im u junu plaćati maline pola eura, onda ne bi prskali, ne bi povećavali troškove. A vlada nam je dala zakon o otkupu kojim možemo da obrišemo zadnjicu. Cijene se mijenjaju iz dana u dan”, kazao je za Gazetu viborču Kšištof Cibulak iz poljskog Saveza voćara.
Sličnog razmišljanja su i malinari u BiH, gdje je značajan broj proizvođača ulaganja u svoje plantaže sveo na minimum u strahu od ovakvog razvoja situacije.
Probleme poljskih malinara pogoršava i to što nisu u stanju za cijenu koju nude, 0,28 eura po kilogramu da nađu berače.
“Danas mi je potrebno 12 ljudi, a imam samo sedam. Kolegi je potrebno 50 a ima 19 radnika. Voće nam pada na zemlju neobrano. Poljaci uopšte neće da rade, a Ukrajinci biraju građevinu jer tamo su zarade veće”, kazao je jedan od poljskih malinara Slavomir Bžostek.
Cibulak i poljski malinari ne kriju da su ih inspirisali protesti malinara u Srbiji koji su blokirali puteve da bi vlada na kraju podigla otkupnu cijenu.
Odluku da prekinu berbu i da ne nude maline u otkup poljski malinari donijeli su u želji da pored povećanja otkupne cijene vlada izmijeni Zakon o otkupu tako da i malinari kao plantažeri duhana znaju u proljeće kako će se kretati otkupne cijene a ne da im, kao sada, otkupnu cijenu određuju na dan kada preuzimaju voće.
Prošle sezone su kantonalne i entitetske vlade uglavnom sporo ili nikako reagovale na probleme malinara. Neke od kantonalnih vlada su pokušale propisati minimalnu otkupnu cijenu koja je ostala uglavnom na pokušaju. Također, otkupljivači su na uspostavljanje minimalnih cijena reagovali odbijajući je ispoštovati tražeći da vlade koje su propisale takvu cijenu plate ostatak cijene po kilogramu, računajući čak i poticaje u cijenu.
Poljska je evropska velesila u proizvodnji i izvozu malina, godišnje se sa poljskih plantaža ubere oko 100.000 tona, većinom sa malih veličine od 0,5 do hektara a najveći dio berbe završava u prerađivačkoj industriji koja je i glavni akter koji odredjuje otkupne cijene.
Danas je većina otkupljivača u srednjoj Bosni obustavila otkup maline “do daljnjeg” što je do sada u pravilu značilo prekid otkupa od dan ili dva. Razlozi za obustavu su različiti a uglavnom odnose na velike količine otkupljene maline u prethodnim danima i njenu vlažnost. Nakon svega nameće se pitanje da li je ovo kraj malinarstva u Bosni i Hercegovini, poljoprivredne grane koja je imala veliki potencijal.
b92.net/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.