BiHPolitikaKrsmanović: Ako Dodik misli da ne treba slijediti Srbiju na NATO putu,...

Krsmanović: Ako Dodik misli da ne treba slijediti Srbiju na NATO putu, neminovan je sukob sa Vučićem

VIJESTI.BA: Nakon Odluke Ustavnog suda BiH da odbije apelaciju Pravobranilaštva RS u vezi sa knjiženjem vojnog objekta na Han Pijesku, ponovo je aktuelnizovano pitanje NATO integracija BiH. Predsjednik RS Milorad Dodik poručio je da će o članstvu u ovom vojnom savezu odlučivati građani RS na referendumu. Može li Dodik ponovo provesti referendum na teritoriji RS o pitanju koje se tiče kompletne države BiH? Šta bi za RS značio ovakav referendum? 

KRSMANOVIĆ: Kao i kod provođenja referenduma o Danu Republike Srpske koji je koristio isključivo za potrebe lokalnih izbora prošle godine, a koji je za javnost i narod predstavljen kao odgovor na odluku Ustavnog suda BiH, tako i najava referenduma o ulasku u NATO samo je pokušaj manipulacije građanima RS, jer je i prethodnu odluku Ustavnog suda BiH o Danu RS Dodik u potpunosti proveo odmah po završetku lokalnih izbora, kada je ostvario svoj partijski interes.

Ubijeđen sam da i ovom najavom referenduma, Dodik pokušava ostvariti svoj partijski interes sa štetu države. Definitivno i ovom najavom se potvrđuje da je Dodik obični manipulator i ništa više od toga, jer je i Odluku Narodne skupštine RS o provođenju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH sakrio negdje, čim mu je EU zaprijetila sankcijama i ne pomišljajući da taj referendum provede.

VIJESTI.BA: Iz RS stigle su oštre reakcije na Odluku Ustavnog suda BiH, poput toga da je odluka politička, da njeno provođenje predstavlja otimanje teritorije RS, ali i da se narušava princip 49 : 51 posto, koji je uspostavljen u Dejtonu. S druge strane stoje tumačenja da provođenje Odluke Ustavnog suda neće narušiti Dejton, odnosno su teritorija i pravo vlasništva dijametralno suprotne stvari. Kakav je Vaš stav?  

KRSMANOVIĆ: Oružane snage BiH, u skladu sa Dejtonskim sporazumom, sastavni su dio Regionalnog bezbjedonosnog kocepta zajedno sa oružanim snagama Srbije i Hrvatske i sve ono što predstavlja imovinu Oružanih snaga, treba posmatrati vrlo pažljivo i ne donositi brze odluke, jer raspakivanje dejtonskog regionalnog bezbjedonosnog koncepta nije u interesu RS.

Neslaganje sa pravnim odlukama treba iskazati pravnim, a ne političkim sredstvima, posebno kad je bezbjedonosni aspekt u pitanju, kao što je u ovom slučaju.

VIJESTI.BA: Predsjednik RS Dodik u nedavnom intervjuu za Sputnjik kritikovao je odnos Srbije spram ovog pitanja. Između ostalog, istakao je da se Srbija nije izborila protiv umiješanosti NATO-a, dok RS to mora uraditi na način na koji to Srbija nije uradila. Konfrontira li se Dodik na ovaj način Vučiću i predstavlja li ova izjava udaljavanje od dosadašnjeg stava kako pozicije, tako i opozicije, da RS, odnosno BiH treba da prate Srbiju na putu ka NATO-u? 

KRSMANOVIĆ: Svaki ozbiljan političar u RS zalaže se da se oko članstva BiH u NATO savez odluka donese poslije odluke Srbije po ovom pitanju, a do tada se treba ponašati kao do sada uz učestvovanje u vojnim misijama, te učestvovati u zajedničkim vojnim vježbama i ostvariti pravo o specijalnim paralelnim vezama sa Srbijom, posebno stavljanjem u fokus sektor bezbijednosti i odbrane.

Ako Milorad Dodik ima drugačiji stav, onda će neminovno ući u sukob sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, jer se na ovim pitanjima od strateškog značaja ne smije manipulisati građanima i voditi populistika politika.

VIJESTI.BA: Nebojša Radmanović se 2007. godine, kao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH, zalagao za prijem BiH u NATO savez, a u dopisu ovom paktu čak je istakao da je to strateški cilj. Deset godina kasnije, čini se da Dodik ne da zastupa vojnu neutralnost, nego teži i jednoj strani, odnosno kontra NATO-u. Je li članstvo u NATO-u prekrupno pitanje za ovakvu protivrječnost? Ostim toga, predstavlja li ovakva politika udaljavanje od zvanične politike Srbije koja se zalaže za vojnu neutralnost?

KRSMANOVIĆ: Milorad Dodik je pod sankcijama SAD, a u najavi su i sankcije EU, pa je uz poražavajuće ekonomsko stanje u RS svakom normalnom čovjeku jasno da je za ovakvo stanje najodgovornija osoba šef režima, odnosno Milorad Dodik, te da mu je kraj i u vlastitoj partiji vrlo blizu, a onda slijedi i odgovornost za neviđeni kriminal u novijoj istoriji, koji je oličen u pljački i propasti tri banke u RS.

Zato diktator neće prezati ni od suludih avanturističkih poteza ne bi li svoj kraj što više odložio. Koliko će to koštati narode u RS i u BiH, njega kao i drugu dvojicu trenutnih lidera najvećih stranaka u BiH uopšte ne zanima. Nihov je princip: Baš me briga za državu kad ja nisam na njenom čelu!

VIJESTI.BA: U medijima je danas objavljen dokument u vezi sa knjiženjem vojnog objekta “Veliki Žep” i kompanijom M:Tel. U njemu se navodi da je u aprilu 2014. godine Republička uprava za geodetske i imovinske poslove RS donijela Rješenje kojim nad spornim zemljištem utvrđuje pravo zajedničke svojine u korist RS i M:Tela. U Rješenju se M:TEL-u daje pravo suvlasništva nad parcelom za koju je navedeno da “ima ograničenja vezanih za raspolaganje nepokretnostima”, a što znači da su i sami čelnici Geodetske uprave znali da nemaju pravo uknjižavanja ove lokacija na M:TEL. Stoga su izdali samo “privremeni list nepokretnosti”, na osnovu kojeg M:TEL-u daju pravo suvlasništva nad parcelom 578 u okviru vojnog objekta “Veliki Žep”. Iako je 2003. godine Telekom za 1750 KM dobio pravo korištenja sporne lokacije površine 500 kvadrata, 2014. godine vlasti RS na njega su pokušale uknjižiti 2811 kvadrata. Kako komentarišete ovaj slučaj? Je li ovo jedan od razloga protivljenja knjiženju objekta “Veliki Žep” na Ministarstvo odbrane BiH? 

KRSMANOVIĆ: Nikad nisam odobravao ustupanje državnog, odnosno javnog dobra, trećim licima bez jasnih prava i obaveza. Mislim da imovinske odnose za lokaciju “Veliki Žep” treba da riješe Republička geodetska uprava i Vlada RS, a na osnovu dejtonskih principa uključujući u postupak i Vijeće za implementaciju mira u BiH jer je ovo prvorazredno bezbjedonosno pitanje koje je u direktnoj vezi sa Aneksom 1b Dejtonskog mirovnog sporazuma i tiče se čak i regionalnog bezbjedonosnog koncepta stabilizacije.

Razgovarala: Nevena Ćosić

vijesti.ba/visoko.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE