On je prije dva dana imao veliko predavanje polaznicima ruske Generalštabne akademije.
Iscrpan odgovor
Nakon predavanja, ministru Lavrovu su postavljana pitanja, a jedno od njih ticalo se Balkana. Šef ruske diplomatije dao je iscrpan odgovor.
U dijelu koji se odnosi na BiH, on je kazao:
– Svjesni smo da postoje komplikacije i u BiH. Ima pokušaja tamo da se Dejton minira. Podsjetit ću vas da je Dejtonski sporazum osigurao zajednički zivot i postojanje bošnjačko-hrvatskog i srpskog entiteta. Oni čine jedinstvenu državu Bosnu i Hercegovinu. Ali se ta država temelji na principu donošenja odluka kroz saglasnost sva tri državotvorna naroda – istakao je Lavrov.
On je objasnio i da je Rusija članica Vijeća za provođenje mira (PIC).
– Moram da kažem da se naše procjene tamo prihvataju. S njima se slažu i Evropljani. Ali, tamo, u BiH postoji takav atavizam, kao što je Ured visokog predstavnika koji je bio stvoren kada je BiH tek skrojena u skladu s rezultatima jugoslovenskih ratova.
Taj visoki predstavnik ima prava diktatora, može da poništi bilo koju odluku i donese svoju, bez savjetovanja s bilo kime. To je sramota – naveo je Lavrov.
Istakao je da je BiH ne tako davno bila i nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda a da je i “sada kontorlira neki „čiko“ koji je izgubio osjećaj za realnosti i izlazi daleko iz okvira čak i svojih diktatoriskih ovlasti” – kazao je Lavrov.
On je istakao da Ruska Federacija na Balkanu ima razvijene odnose s tamošnjim državama i da se to Zapadu ne sviđa.
Ili – ili
– Oni zbog nečega Balkan smatra mjestom problematičnih djelovanja Rusije. Zapad se i ovdje ponaša u skladu s istom neadekvatnom logikom s kojom oni nastupaju i u postsovjetskom regionu – „ili s nama li protiv nas“.
Mnoge zapadne zemlje ne znaju historuju i to im možemo oprostiti. Ali oni moraju znati koliko je ruski krvi proliveno na Balkau! To što ne znaju ili neće da znaju, ostavljamo njima na savjesti – rekao je Lavrov u svom odgovoru.
Osvrćući se na sitaciju u Srbiji on je istakao da su međusobni odnosi “vjerovatno najbolji ikada”.
Istakao je da se čelni ljudi dviju država redovno susreću, ministri dviju vlada tijesno sarađuju na brojnim projektima, da je Srbija uspostavila kontakte s Euroazijskim ekonomskim savezom, te da ima promatrače u Parlamentarnoj skupštini Organizacije dogovorene kolektivne sigurnosti (ODKB).
– To se odražava na praktičnu saradnju u ekonomiji i investicijama gdje su naše pozicije dosta ozbiljne i donose korist našim srpskim partnerima. Ali se, također, reflektira i na polju humantarne razmjene i međuvjerskim vezama.
Paranoje na Zapadu zbog normalnih, prijateljskih vela s našim starim parterima na Balkanu, najbolje se vidi kroz odnos EU prema našem humanitarnom centru koji smo, zajedno s Srbijom stvorili u Nišu.
Ovaj centar gdje se stacionira odgovarajuća oprema za humanitarne operacije, a gdje se i naši avioni mogu puniti gorovim kada gaše požare i u evropskim državama, smeta Zapadu.
Oni bukvalno vise nad glavom srbijanskim rukovodiocima zahtijevajući da se on ne pretvori u regonalni, da se njemu ne pridruže i druge zemlje. Oni se oštro protive tome da radnici ovog centra dobiju imunitet, koji im inače pripada kroz međunarodne ugovore. I sve se radi usprkos tome što je tokom nekoliko zadnjih godina kroz ovaj cenar Rusija pružla pomoć mnogim zemljama EU u gašenju požara u njihovim državama.
Rekao bih da je to čak i nepošteno! Koriste se usluge i sturkture koje se na svaki način žele limitirat ili barem otežati njegovo djelovanje – rekao je Lavrov.
Susret s Kolindom
Govoreći o Hrvatskoj, podsjetio je da se nedavno u Minhenu susreo s predsjednicom te države Kolindom Grabar Kitarović.
– Ruska Federacija zainteresirana je za kontakte na visokom i najvišem nivou, a imao i dobre ekonomske projekte u hrvatskoj . istakao je.
Lavrov smatra da je u Makedoniji situacija veoma složena “zbog duboke krize koja je po mnogima isprovocirana vještački”.
– Sve ide k tome da se u makedonsko društvo pokuša unijeti razdor, da se prekrše i sporazumi koji su bili potpisani davno u Ohridu i koji su albanskoj manjini dali dosta značajnih prava, ali u okviru makedonske države – rekao je Lavrov.
Pojasnio je da je Rusija bila saglasna s takvom odlukom, ali je istovremeno tražila da se ista prava daju i ruskoj manjini u Pribaltiku.
Lavrov je prigovorio Zapadu da nastoji oslabiti i obesmisliti Ohridski sporazum
– Nadam se da Zapad shvata opasnost takvih pokušaja, ali u sebi nema snage da ih spriječi.
S Makedoncima imamo dugotrajne i veoma dobre odnose. Da nije ove krize, mogli bi smo raditi korisne stari, bez osvrtanja na negativna dešavanja unutar države – naglasio je Lavrov.
Najoštriji dio izlaganja ticao se Crne Gore.
Neka im Bog sudi
Ona je, po Lavrovu, “nažalost potpala pod najpovokativniji ultimatum – ili s Evropom ili s Rusijom”.
– Tamošnja vlast odlučila žrtvovati stare i dobre odnose s Rusjom, zarad nekih novih euro-atlantskih težnji. Neka ta odluka ide na savjest aktuelnom crnogorskom i NATO rukovodstvu. Ali, apsolutno nije jasno kako će NATO biti sigurniji ulaskom Crne Gore, kao ni kako će Crna Gora biti bezbijednija. Posebno jer uopće nije bilo nikakve prijetnji po sigurnost Crne Gore – rekao je Lavrov.
Govoreći dalje on je u jednom momentu, opisujući aktuelno crnogorsko rukovodstvo izgovorio i “neka im Bog sudi”.
– Siguan sam da će sve ovo proći i da ćemo opet biti u vremenima i odnosima o kakvima je nekada pjevao pjesnik Vladimir Visocki – da smo mi u crnogorskim srcima, a oni su i sada u našim srcima – poručio je šef ruske diplomatije.
On je rezimirao stavom da “situacija nije jednostavna. Ali, na Balkanu nikad i nije bilo jednostavnih situacija”.
– Vjerovatno je glavna pouka koju moramo izvući iz historije ovog regiona koji je puno stradao, da ga prestanemo koristiti u geopolitičkim igrama.
Došlo je vrijeme da prestanemo vući zemlje na jednu ili drugu stranu. Potrebno je graditi zajedničku evropsku sigurnost u okviru koje i članice NATO i ODKB-a, ali i zemlje koje nisu ni u jednoj vojno-političkoj uniji, mogu se osjećati komforno, jednako sigurno i neupitno bezbjedne.
Drugog puta nema! – zaključio je Lavrov.
vijesti.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.