Prvi je ograničen i podrazumijeva slikanje sebe do nekoliko puta dnevno, bez objavljivanja fotografija na društvenim mrežama. Drugi je akutni, slikanje sebe nekoliko puta dnevno i objavljivanje fotografija na društvenim mrežama. Treći je hronični, a osobe koje pate od ovoga se nekontrolisano slikaju i skoro sve selfije objavljuju na društvenim mrežama, bar šest puta dnevno.
Termin “selfitis” je prvi put spomenut u jednom novinskom članku iz 2014. godine, u kojem je predloženo da američka psihijatrijska asocijacija razmisli o svrštavanju “selfitisa” u poremećaje. Nakon toga, istraživači su ispitali navedeni fenomen i došli do zaključka da je taj “poremećaj” zaista prisutan u društvu.
Ispitano je 400 ljudi iz Indije, zemlje u kojoj većina koristi Facebook, te je uspostavljena i skala ponašanja prilikom slikanja selfija sa svim mogućim uzrocima. Uključivali su samopouzdanje, traženje pažnje i društvenu konkurenciju.
U radu objavljenom u Međunarodnom časopisu za mentalno zdravlje i ovisnost stoji “da je kao i kod ovisnosti o internetu, koncept “selfitisa”, odnosno ovisnosti o slikanju selfija počeo kao zabava, ali da je istraživanje kao i ovaj rad empiorijski potvrdilo njegovo postojanje”.
Istraživači su naveli da će studija koju je napisao doktor Mark Griffiths sa Nottingham Trent univerziteta pomoći pri razumijevanju “interakciju čovjek-računar, putem brojnih elektronskih uređaja”.
Također je navedeno da će se slikanje selfija razvijati kako tehnologija napreduje.
klix.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.