Naslovnica BiH AVAZ: Mili &#...

AVAZ: Mili – temelji naše državnosti zapušteni i zarasli, državu nije briga za rodni list i ličnu kartu

209
PODIJELI

Kraljevina Bosna, nastala prije mnogih država u okruženju, po površini veća nego što je Bosna ikada bila, ima svoj stolni grad, mjesto krunisanja kraljeva, donošenja važnih odluka, ali to mjesto, iako zakonom već dvanaest godina zaštićeno, propada i kroz njega prolazi seoski put, a mještani ovdje, u Milima kod Visokog, napasaju stoku.

Sistemsko uništavanje

I pored odluka da se put, koji prolazi posred zaštićenog spomenika, izmjesti te da se isele okolni objekti, gotovo ništa nikada nije urađeno. Ostaci Franjevačke crkve svetog Nikole, samostana, grobnica prvog bosanskog kralja Stjepana Tvrtka I Kotromanića, koja je bila toliko dobro očuvana da je preko kamenog lijesa još bio prebačen kraljevski plašt s grbovima, Povelja i ploča Kulina bana, sve je to za one koji bi trebali da brinu o dokazima državotvornosti Bosne nebitno. Pogled na pocijepanu i prljavu državnu zastavu sve govori.

Mili: Put posred arheološkog nalazišta
Mili: Put posred arheološkog nalazišta

– Mili su ishodište, rodni list, temelji bosanske državnosti. Vladari su se selili od dvorca do dvorca, od Bobovca, Vranduka, Kraljeve Sutjeske (Kraljeva Sudiska – sudijska), Visokog, Milodraža kod Kiseljaka, Vrhbosne, ali postojalo je centralno mjesto, “glavni grad”, za strateško odlučivanje i događaje – kaže nam fra Ivan Nujić, profesor i sekretar Franjevačke klasične gimnazije u Visokom, jedan od najvećih zagovornika sveobuhvatnog projekta vraćanja značaja lokalitetu Mili.

A ovaj lokalitet, tik uz autoput Zenica – Sarajevo, narušen je prvo gradnjom uskotračne pruge, za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, kojom danas prolazi lokalni seoski put, a potom je dodatno devastiran pružanjem obližnje savremene pruge Šamac – Sarajevo, kada je na tom lokalitetu podignuto naselje za smještaj učesnika radne akcije.

Zaštićeni spomenik: Pocijepana zastava i đubrište
Zaštićeni spomenik: Pocijepana zastava i đubrište

Profesor Nujić navodi da je Visočko polje najveće kompaktno polje u široj regiji, oivičeno značajnim rudnicima srebra, uglja, željezne i drugih ruda, stjecište komunikacija, te kao takvo logičan izbor tadašnjih vladara. Iako su franjevci u Bosnu došli prvo u Srebrenicu (Bosna srebrena), uskoro i njihovo središte postaje tik uz kraljevski lokalitet u Milima.

– Čija je vjera, toga je i vlast – kaže stara narodna, pa su vladari tog doba uz sebe držali fratre, čiji potezi i odluke nisu nikad bile radikalne, inkvizitorske, nasilne, pa su zato i pridobivali ljude. Vladarima, pa i kasnijem sultanu, odgovaralo je da se “ne talasa” u novozauzetim regijama, pa je izdao Ahdnamu – potvrdu franjevcima da ostanu i rade svoj posao neometano – ističe fra Nujić.

Ovaj vrsni poznavalac preživjelih dokumenata i tragova mogao bi satima govoriti poimenično o svakom djeliću i važnosti ovog lokaliteta, kao i slijedu događaja u periodu od nekoliko stotina godina, koji su bosansku državu izdizali, a potom obezvređivali u međunarodnom smislu, ali je ipak opstala.

O značaju lokacije govori samo izblijedila tabla
O značaju lokacije govori samo izblijedjela tabla

– Franjevci se nikad nisu odrekli Bosne, bosanske državnosti i opstojnosti koja broji više od osam stoljeća. U današnjem samostanu, koji je izgrađen 1899. godine, nalazi se kamen temeljac, kamen prenesen iz Mila. Najviše arheološkog dobra i otkrića na ovom području napravio je naš učenik, Pavo Anđelić, sredinom prošlog stoljeća. Često ističem da je strašno da jedna, druga, treća strana u Bosni i Hercegovini obilježava datume, mjesta i ličnosti značajno manje historijski bitnih osoba za svoju povijest. Uistinu, jedini razlog što se to čini, odnosno, ovdje ne čini, jer nam je to zajednička povijest, jeste što je tada naša država bila veća i jača nego ikad. Mili jesu franjevci, ali to ne znači da su samo franjevci, jer kao i zemlja Bosna, nikome to ne daje ekskluzivitet na neko mjesto, pojavu – ističe fra Nujić.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, sredinom jula 2003. godine, “Arheološko područje Mili – Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva” proglasila je nacionalnim spomenikom, čime je ova lokacija potpala pod očuvanje i održavanje Ministarstvu prostornog uređenja FBiH. Odlukom je naloženo nekoliko koraka, poput izmještanja puta koji prolazi preko ostataka crkve, dislokacije okolnih stambenih kuća i drugih objekata te radova na konzervaciji i zaštiti ostataka zidina. Malo šta se uradilo, a i to je uradila lokalna zajednica. Svi naši sagovornici u Visokom, ali i u institucijama, slažu se da je problem ovog lokaliteta što “nije ni istočni, ni zapadni, nego bosanski, zajednički”.

– Bošnjački dio vlasti ovo smatra “katoličkim naslijeđem”, hrvatskoj strukturi se ne sviđa što se promovira “zajednička i bosanska tradicija”, a srpskom dijelu vlasti ne odgovora ni jedno ni drugo – kaže naš sagovornik iz državnih institucija, napominjući da je sličan slučaj i sa Zemaljskim muzejom BiH.

Ovdje su ukopani ban Stjepan Kotromanić i kralj Tvrtko I
Ovdje su ukopani ban Stjepan Kotromanić i kralj Tvrtko I

Sačuvani dokumenti s ovog područja čuvaju se u arhivima Dubrovnika, mletačkim arhivima, u Beču, Vatikanu, te istanbulskim izvorima. Mili se prvi put spominju u Povelji Bele IV iz 1244. godine, kao posjed Bosanske biskupije, kada Stjepan II Kotromanić podiže prvi franjevački samostan – Samostan sv. Nikole, bansko sjedište i centar održavanja bosanskih državnih sabora, te mjesto čuvanja vladarskih i javnih isprava.

Novca ima, ali…

Historičar umjetnosti i profesor historije iz Visokog, Ervin Klepo, kaže da lokalitet “Pogrebna crkva svetog Kuzme i Damjana” ima svoju historiju od antičkog doba, te da je samo pitanje koliko duboko i daleko se želi ići, ali je on sumnjičav da se uopće želi. S njim smo i obišli lokalitet, kojim su u vrijeme posjete “turirali” automobilima, a mimoišli smo se i sa stadom koza koje su pasle na samoj lokaciji krunidbene crkve.

Fra Nujić: Franjevci se nikad nisu odrekli Bosne, bosanske državnosti i opstojnosti koja broji više od osam stoljeća
Fra Nujić: Franjevci se nikad nisu odrekli Bosne, bosanske državnosti i opstojnosti koja broji više od osam stoljeća

– Ploča Kulina bana pronađena je 1.500 metara zračne linije odavde, u Muhašinovićima, i možda potječe odavde. U crkvi i oko nje identificirana su 93 groba velikana, a zlatom izvezen grb s ljiljanima, koji je prekrivao grob bosanskog kralja, je sam po sebi nešto od čega bi svaka druga država napravila povijesno-kulturološko-turistički spektakl. I ono što je pronađeno, kod nas je zaključano u Zemaljskom muzeju, instituciji koja zorno prikazuje šta sadašnje vođe zemlje Bosne misle o svojoj prošlosti – ističe profesor Klepo.

I on navodi da je neophodno da se uključe arheolozi, arhitekti, historiografi, pa i umjetnici.

– Naravno, potreban je novac, ali kad bi se “presabrala ulaganja”, biti ću bezobrazan pa reći, našlo bi se u fondovima ove države dovoljno novca za projekt koji je, prema meni, “nulti prioritet”, odnosno ono od čega počinje i s čim završava sva priča o bosanskoj državnosti – navodi Klepo.

Šta je Fondacija “Odraz” uradila sa 50.000 KM

Već 12 godina odlaže se premještanje puta koji presijeca Krunidbenu crkvu na dva dijela. Nakon što je to zatraženo 2003., Općinsko vijeće Visoko donijelo je tek lani odluku prema kojoj bi se trebalo početi raditi na izmještanju lokalnog puta, kao i okolnih objekata. Prošla je još godina od tada, ali za sada nema nikakvih konkretnih poteza.

Klepo u Milima: I ono što je pronađeno, kod nas je zaključano u Zemaljskom muzeju
Klepo u Milima: I ono što je pronađeno, kod nas je zaključano u Zemaljskom muzeju

U proteklom periodu mnogi su se okoristili o ovaj nikad realizirani projekt, a budžetima predviđena sredstava netragom su nestajala. Samo jedan od primjera, kako “Avaz” saznaje od Senaida Šabanovića, direktora Turističke zajednice ZDK, je taj da je još prije pet-šest godina, prema zahtjevu resornog federalnog ministarstva, za ove namjene s posebnog računa Turistička zajednica morala prebaciti 50.000 KM Fondaciji “Odraz”, što je i učinjeno. Turistička zajednica nikad nije dobila povratnu informaciju gdje je novac završio.

 

Mujanović: Posjetioci razočarani

Mujanović: Posjetioci rijetko dolaze
Mujanović: Posjetioci rijetko dolaze

– Nekad prođu po dvije-tri sedmice da se niko ne zaustavi ovdje. Onda odjednom dođe mnogo ljudi. Bude autobusa iz Hrvatske, ali rijetko, dođu ponekad gosti Franjevačkog samostana, još rjeđe studenti. Uglavnom su razočarani jer se ovo sve ne održava. Govorilo se više puta da će izmještati put, ali se to jedno vrijeme priča pa se svi ušute – kaže nam mještanin Mugdim Mujanović.

(Objavljeno 18.01.2015. godine -Izvor: avaz.ba)

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.