Naslovnica BiH Politika Može li biti ...

Može li biti formiran Dom naroda Federalnog parlamenta?

133
PODIJELI

Dok se zbrajaju glasovi i stvaraju obrisi sastava Zastupničkog doma Federalnog parlamenta, još je neizvjesno da li će i kako biti formiran Dom naroda Federalnog parlamenta, a nakon toga imenovana i izvršna vlast u Federaciji, te sastavljen Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ovo pitanje otvoreno je još od jula prošle godine, kada je Ustavni sud BiH ukinuo odredbe Izbornog zakona o broju mandata u federalnom Domu naroda.


videoprilog Vildane Kurtić (Dnevnik 2)

Državni parlament nikada nije izmijenio Izborni zakon BiH i neustavne ukinute odredbe zamijenio novim. Pokušaji iz Federacije da to bude riješeno federalnim Zakonom o izbornim jednicama zasad su bezuspješni, jer je situacija u Federalnom parlamentu eskalirala na pitanju vitalnog nacionalnog interesa.

Stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić smatra da bi najkorektniji način izlaska iz ove situacije bio upravo federalni zakon.

– Ako bi se taj zakon usvojio, bez obzira na to koliko bi koja izborna jedinica delegirala u Dom naroda, time bi se ispoštovao Ustav Federacije BiH, a defakto bi se provela i odluka Ustavnog suda BiH, to je suština stvari – objašnjava Pobrić.

Treća mogućnost odnosi se na Centralnu izbornu komisiju, koja prema Izbornom zakonu BiH ima mogućnost da nakon svakog popisa odredi broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i ostalih po kantonima. Oni su to već pokušali uraditi, ali radni materijal koji je dospio u javnost mnogi su okarakterisali diskriminatorskim. Da li će to opet pokušati učiniti teško je prognozirati, pogotovo jer ne postoji konsenzus o tome koji popis stanovništva treba biti baza za raspodjelu mandata: onaj iz 1991. ili onaj iz 2013. U CIK-u zasad ne žele ni razgovarati o tome.

– Sada provodimo ove neposredne izbore, kad njih završimo, ovjerimo, podijelimo uvjerenja i uvedemo ih u funkciju, nakon 30 dana, tad nastupa ta druga faza, a dotad ima vremena da se donesu i zakoni i druge stvari – kaže predsjednik CIK-a BiH Branko Petrić.

Četvrta mogućnost je da intervenira OHR, ali je takav rasplet situacije teško izvodiv, s obzirom na to da OHR posljednjih godina ne poseže za bonskim ovlastima, jer ni u međunarodnoj zajednici nema konsenzus o tome.

– Iako rezultati Općih izbora 2018. godine još uvijek nisu potvrđeni, pozivamo one koji su izabrani na vodeće pozicije da pregovorima dođu do rješenja koje će omogućiti neometano formiranje vlasti. Lideri se sada trebaju fokusirati na izgradnju konstruktivnih odnosa kako bi Bosna i Hercegovina bila perspektivna za sve svoje narode i građane – navode u OHR-u.

Situacija je posebno komplicirana jer Ustav Federacije, kao viši pravni akt, ima odredbu koja  predviđa da u Dom naroda iz svakog kantona budu imenovani po jedan delegat iz sva tri konstitutivna naroda, ako je takav izabran u kantonalnu skupštinu.

– Svakako da se mora voditi računa o Ustavu Federacije, koji konstituira i uspostavlja Dom naroda Federacije. Nikako se ne može desiti da se zaobiđe Ustav, da li se radi o podzakonskom aktu CIK-a ili o zakonima u državnoim ili federalnom parlamentu. U tom konteksu je važno kakva će biti odluka Ustavnog suda po apelaciji Borjane Krišto – smatra Petar Mrkonjić, saradnik Fondacije Centar za javno pravo.

Krišto dovodi u pitanje ustavnost ove odredbe, a odluka Ustavnog suda BiH mogla bi trasirati put kojim treba tražiti rješenje ovog problema. Zbog toga je sada, osim zakonodavne vlasti i CIK-a, veliki pritisak i na Ustavnom sudu BiH, koji je raspravu obavio u martu, ali odluku još nije donio.

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.