“Svojom voljom, dok još ima hljeba u meni, nakon što sam proglašen tehnološkim viškom u firmi gdje sam radio više od 36 godina, ušao sam u tvrđavu sa željom da joj vratim stari sjaj. U tome sam nakon kratkog vremena uspio, a kada sam načelniku pokazao kako je sve izgledalo prije i poslije, imao je razumijevanja i prihvatio moju ponudu da se brinem o tvrđavi”, kazao je Hasanić.
Načelnik Maglaja Mehmed Mustabašić je odlučio sa Hasanićem potpisati i ugovor o djelu na iznos od oko 200 KM koje će mu biti isplaćivane za njegov angažman na tvrđavi.
“Napravit ćemo nešto na gradini”, govori Hasanić dok ispod Kuršumlije gleda prema maglajskoj tvrđavi sa velikim ambicijama.
“Razlog, da uđem u tvrđavu i počnem raditi ovo što radim danas, je što se nikada ništa konkretno nije uradilo da se obnovi gradina. Svake godine se samo malo pokosi kada treba doći neka delegacija i to je to. Danas kada očistim zidove, problem mi predstavljaju djeca koja nakon škole dođu sa sprejevima na tvrđavu i šaraju po zidovima koje ponovo očistim. Ja ne mogu biti policajac, a tvrđava nam svima treba”, dodaje Hasanić.
S obzirom da je Hasanić odrastao pored tvrđave, sjeća se vremena kada je kao dječak sa svojim društvom vrijeme provodio u starim zidinama odakle su se vodile bitke za Maglaj. Za tvrđavu će se, kako kaže, brinuti dok ga zdravlje bude služilo i dok grad bude zadovoljan sa njim i onim što on radi.
“Moje želje su da na tvrđavi organizujemo neke kulturno-umjetničke programe, a poslije Bajrama, Divanhana nam je najavila dolazak, pa vjerujemo da će to biti fin početak za maglajsku gradinu”, zaključio je Hasanić za Klix.ba.
Dva stoljeća kasnije postaje tvrđava po artiljerijskoj koncepciji. Tada je oborena branič kula, sniženi su i ojačani bedemi, a izgrađena su dva manja nepravilna bastiona i ojačana kapi-kula. Kazamati, sahat kula te svod i visina kapi-kule napravljeni su u 17. stoljeću.
