(Ne) filozofiraj

U društvu u kome se nauka cijeni, čini se da je jedna čisto (ili bar najvećim dijelom) teorijska disciplina podređena, zaboravljena, čak i ismijana. Izraz filozofirati se u svakodnevnom jeziku koristi da označi pretjeranu govoranciju, produbljivanje problema koji se inače može lakše riješiti, ukratko kao neka besmislena radnja. To je potpuno negativan izraz koji se upotrebljava da zaustavi govoranciju bilo koje vrste.

Ja ne nalazim problem u postojanju ovakvog izraza; i sam često poželim da prekinem sagovornika kada mislim da pretjeruje.  Sasvim je opravdano da postoji izraz kojim bi se takvo nešto postiglo, iako je njegova upotreba ponekad vrlo nezgodna; često iz učtivosti slušamo stvari koje nas ne zanimaju ili koje jednostavno ne želimo slušati.

Smeta mi to što je izraz filozofiranje ovime kompromitovano.

Pod filozofiranjem razumijem filozofsko razmišljanje o svim mogućim temama ili filozofsko razmišljanje usmjereno ka stvaranju filozofskog djela. Ja zapravo filozofirati razumijem kao filozofski razmišljati, imati jedan specifičan pristup svijetu, ili bilo kakvom problemu. Naime smatram da je to pristup kojim se hrabro nastoji ići u dubinu problema, promijeniti ugao posmatranja, sve zarad saznanja o datom problemu ili svijetu uopšte.

Na primer, pretpostavite da ste na plaži naišli na neobičan kamen koji vam se jako dopao pa ste ga ponijeli kući. Zamislite da Vas je toliko fascinirao da ste željeli da ga ispitate. Običnim posmatranjem možete zapaziti određene osobine, ali intuitivno znate da će Vam mnogo stvari promaći. Ali ako uzmete lupu i bliže pogledate biće Vam jasnije i saznaćete daleko više. Iako ovaj primer nije idealan, nadam se da mogu izvesti par poenti iz njega. Šta je, dakle, filozofija?

Prije svega, smatram da je filozofsko razmišljanje (filozofiranje) sagledavanje kroz lupu, približavanje problemu koje je zapravo i približavanje rješenju. Često ne uspjevamo da riješimo probleme jer ih nismo dovoljno dobro razumjeli ili smo ih pogrešno razumjeli. Druga stvar koju bih spomenuo je perspektiva, što je povezano sa prethodnim zapažanjem. Nerijetko griješimo baš zbog toga što ne mijenjamo naš ugao gledanja i to nas ograničava. Neću smjelo iskoračiti i reći da filozofija u potpunosti rješava probleme, ali ću napraviti manji korak i reći da ona mnogo utiče na njihovo uklanjanje ili bar bolje razumjevanje. Filozofija takođe neustrašivo ide tamo gdje nauke postavljaju granice, ona adekvatno postavlja pitanja, ona nam pomaže da budemo jasniji, precizniji i u svojim odgovorima relevantniji.

Nadam se da je sada jasnije zbog cega kritikujem negativno interpretiranje izraza “filozofirati” u svakodnevnom govoru. Istina je da su filozofski tekstovi često dugi i teški za razumjevanje, ali problemi kojima se oni bave veoma često ne mogu biti obuhvaćeni manjim obimom. Smatram da su ljudi često nepravedni prema filozofiji zato što je ne razumiju.

Danas se većina zadovoljava prostim, površnim objašnjenjima, i ne treba im ništa dublje i teže razumljivo. Nekad je površnost slična neistini, kao u primjeru sa kamenom. To što smo ga pogledali i zaključili da je neobičan ne daje nam odgovore. Na kraju, ni filozofija nam neće dati odgovore. Ona će postaviti više pitanja, ali to je put ka istinskom saznanju. Taj put nije lagan, ali ako smo dovoljno hrabri zakoračićemo baš njime.

Mom

byka.com/visoko.ba