Naslovnica BiH Regija Pavlović: Nov...

Pavlović: Novi koncept EU prema Zapadnom Balkanu je regionalna saradnja i razvoj poslovnih odnosa

Politički analitičar Zoran Pavlović u razgovoru za Vijesti.ba analizirao je Samit premijera Zapadnog Balkana koji ne nedavno održan u Sarajevu, te poruke koje su regionalni i evropski lideri uputili tom prilikom.

16
PODIJELI

Pavlović naglašava da EU ima novi koncept za Zapadni Balkan, a to je regionalni razvoj, kako bi region došao u poziciju i da se ekonomski razvije, ali i da se smanje nacionalne i pogranične tenzije, te da se smanji nivo nezaposlenosti i bijede koja vlada u regionu. Siromašni i problematični članovi EU nisu dobrodošli, naglašava ovaj ekonomski stručnjak u intervjuu za Vijesti.ba.

– U Sarajevu je nedavno održan Samita premijera Zapadnog Balkana. Premijeri šest država, ali i evropski komesar Johanes Han, akcenat su stavili na stabilizaciju prilika, mir i stabilnost u ovoj regiji. Koliko takve poruke utiču na ekonomske prilike kako u BiH, tako i u cijeloj regiji, posebno imajući u vidu da je ovaj skup održan u vrijeme povišenih političkih tenzija?

PAVLOVIĆ: U svom obraćanju tokom Samita premijera Zapadnog Balkana predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić stavio je u prvi plan koncept pomirenja, smanjenje političkih tenzija, izgradnju i stvaranje mira i stabilnosti. Nakon toga, uslijedilo je izlaganje evropskog komesara Jonahesa Hana, iz čega možemo iščitati nove poruke, koje su pažljivom slušaocu dale do znanja ili bi trebale dati do znanja da je EU opredijeljena da se region razvija. Na kraju krajeva, na pariškom sastanku kandidovani su regionalni projekti koji će biti finansirani poput mosta na Savi, autoput Beograd – Sarajevo.

To su, dakle, regionalni projekti i očigledno je regionalni razvoj za EU put kojim treba da ide ovaj region, kako bi došao u poziciju i da se ekonomski razvije, ali i da se smanje nacionalne i pogranične tenzije, te da se smanji nivo nezaposlenosti i bijede koja vlada u regionu. Siromašni i problematični članovi EU nisu dobrodošli.

Stekao sam utisak na osnovu izlaganja komesara Hana da je Evropska komisija shvatila da je rješenje u ekonomskom jačanju regiona, privrednom razvoju i zapošljavanju. Praktično će se na taj način minimizirati političke tenzije, jer će se fokus objektivno okrenuti prema ekonomiji, zapošljavanju i razvoju, a mnogo manje prema političkom i svakom drugom sukobljavanju između naroda, nacija, vjera i slično u regionu.

To je analiza i očigledno poruka u vezi sa situacijom u Makedoniji, BiH, te odnosima Srbije i Kosova. U svemu tome potrebno je fokusirati pažnju izabranih dužnosnika u svakoj državi ka saradnji i stvaranju ekonomskih uslova za bolji život i smanjenje odliva radne snage iz regiona. To je nešto što sam ja kao ekonomski analitičar jako dobro razumio. No, da li su to razumjeli i političari, to ćemo tek da vidimo.

– Tokom Samita govorilo se i o inicijativi za osnivanje carinske unije zemalja Zapadnog Balkana. Je li to nerealna ideja u sadašnjim okolnostima? Da li je moguće napraviti jednu takvu uniju i šta bi ona donijela državama regije? 

PAVLOVIĆ: To uopšte nije nerealna ideja. Naprotiv, potrebno je razmišljati na dva načina. Jedan je ekonomsko-tehnički, u ovom slučaju šta je potrebno uraditi da se formira jedna takva unija. Mi već imamo preduslove za to kao region zbog CEFTA aranžmana. S druge strane, cilj je da se razvijaju koncepti međusobne saradnje koji će omogućiti da se iskoriste svi potencijali u regiji. Jedino tako je moguće stvoriti klimu u kojoj nema tenzija, a koje su vrlo često rezultat potreba lokalnih političkih lidera i izbornih kampanja.

Vidite šta se dešava u Makedoniji i Crnoj Gori. Da li je to potrebno bilo kojoj državi? Ne. To je potrebno političkim liderima jer na taj način obezbjeđuju svoje pozicije. Onda se dešava da praktično dolazimo u istuaciju da zbog individualnih političkih poena strada narod koji živi u državi, upravo zbog toga što niko normalan ne želi da investira u tu politički nestabilnu zemlju. To opet znači gubitak radnih mjesta, gubitak prihoda u budžetu, novo zaduživanje i slično.

– Kada govorimo o tehničkim aspektima, kako bi tekao proces formiranja carinske unije zemalja Zapadnog Balkana? Da li bi u tom slučaju bilo neophodno da jedna država ponovno pregovara sa drugom, ali i da se uskladi neka zajednička spoljnotrgovinska politika? Kako bi to u praksi izgledalo? 

PAVLOVIĆ: U ekonomskim naukama potpuno je jasan postupak i red stvari koji se moraju ispoštovati. Kada govorimo o našem regionu, suština je da prvenstveno postoji politička volja za to. Dakle, ako su politički lideri protiv toga, sigurno je da neće biti nikakvih pomaka i aktivnosti.

Smatram da Evropska komisija mora zauzeti vrlo jasan stav i uputiti jasnu poruku svakoj državi, te pomoći da se to uradi. Morate dobro razumjeti da danas u BiH, ukoliko MMF pritisne i uslovi puštanje nove tranše, sve može da se desi na nivou političkih stranaka. Ako toga nema, onda će dalje da ostaju i da nastanu svađe, animoziteti i tenzije koje su politička predstava i drama, koji podgrijavaju i mediji.

– Postoje li eventualno neki negativni efekti koje bi države Zapadnog Balkana mogle osjetiti formiranjem carinske unije? S druge strane, kakvu korist EU jedna takve unije na Balkanu?

PAVLOVIĆ: U ovoj priči dva elementa su važna. Prvi je protočnost roba, a drugi je smanjivanje birokratskih barijera. S treće strane, komesar Han je insistirao na tome da shvatimo da je put kojim region treba ići međusobna saradnja, trgovina i razvoj poslovnih odnosa, a ne fokusiranje svake zemlje prema EU kupcima u EU.

Poruka komesara Hana je vrlo interesantna i vrijedilo bi je analizirati. Smatram da se zapravo radi o novom konceptu, jer individualno gledajući, osim Srbije koja ima sedam miliona stanovnika, sve druge države su sitnica, jer su male zemlje da bi bile predmet ozbiljne analize, brige i podrške u postupku pristupanja. Dakle, ukoliko je komesar Han iznio stav Evropske komisije u odnosu na region, onda mi je to, kao ekonomskom analitičaru, potpuno jasno i mislim da je to put kojim definitivno treba da idemo.

– Možemo li, onda, govoriti o nekom novom pristupu EU, ali ovoga puta prema regionu i međudržavnoj saradnji, a ne prema svakoj državi pojedinačno?

PAVLOVIĆ: Tako je. Govorimo dakle o regionu, a ne o pojedinačnim državama. Recimo, šta imamo u slučaju da Srbija bude primljena u EU, a da Kosovo ostane po strani? Neće se znati da li je Kosovo u Evropi ili nije. Na neki način potrebno je minimizirati političke elemente. Kada se u Evropi vozite između recimo Italije i Njemačke, granica ne postoji.

Ako to uzmete kao parametar kojem treba težiti, a jedini problem je bio sa Hrvatskom kojoj je smetala ideja o carinskoj uniji, jer ju je to asociralo na Jugoslaviju, dok sve ostale države nemaju taj element smetnje ili tenzije. Ako se počne razmišljati i koristiti sve to što je komesar Han saopštio, ali vrlo precizno i vrlo detaljno, te se to podrži od Evropske komisije, mislim da smo na dobrom putu.

Očigledno je da Evropi ne trebaju neuralgične tačke, tipa odnosa Srbija i Kosovo, referendum ili ne u BiH… Sve te drame koje su politički i nacionalno obojene treba da postanu prošlost, a ekonomija i saradnja nešto što je budućnost. Kada sve to saberemo, mislim da je to dovoljan okvir u koji se svi možemo uklopiti. Stoga, smatram da tu nema negativnih efekata.

vijesti.ba/visoko.co.ba

 

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.