Obilježen 28. april – Dan kakanjskih šehida i poginulih boraca vozućkog ratišta

Tradicija masovnog odlaska građana Kaknja na spomen-obilježja nastavlja se i ove godine. Građani Kaknja danasjučer borcima vozućkog ratišta u Popovoj Luci (Kamenica, Zavidovići) putovali u 5 autobusa koji su vozili preko Zenice i Zavidovića, dok su još 2 autobusa iz Kaknja do Ponijera odvezla učesnike memorijalnog pohoda, te memorijalne biciklističke i motociklističke vožnje pod nazivom “Stazama kakanjskih heroja”.

Građani koji su putovali preko Zavidovića svratili su u gradsku jezgru ove kakanjske bratske općine kako bi na spomen-obilježje na kojem su ispisana i imena kakanjskih šehida i poginulih boraca koji su poginuli na području općine Zavidovići položili cvijeće i odali počast. Pred spomen-obilježjem građane Kaknja je dočeo načelnik Općine Zavidovići Hašim Mujanović. Položeno je cvijeće, a potom se kolona uputila u Kamenicu.

Rano, jučer ujutro, sa Ponijera u pravcu Kamenice uputile su se tri grupe kakanjskih patriota, jedna pješke, druga biciklima, treća motociklima, kako bi memorijalnim pohodom, te memorijalnom vožnjom, čiji je naziv „Stazama kakanjskih heroja“, iskazali svoje poštovanje i zahvalnost šehidima i poginulim borcima vozućkog ratišta. U memorijalnom pohodu kojem se priključilo više od 120 učesnika, učestvovali su i općinski načelnik Nermin Mandra, ratni komandant Trećeg manevarskog bataljona Kakanj Elvedin Šehagić, jedan od osnivača i prvi komandant kakanjskog bataljona Sedme muslimanske viteške oslobodilačke brigade Kasim Alajbegović. ministar za pravosuđe i upravu ZDK Mirnes Bašić, direktor JP “Grijanje” Kakanj Mirnes Bajtarević, direktor Javne ustanove Kulturno-sportski centar Kakanj Aldin Šljivo, vijećnici Općinskog vijeća Kakanj Haris Veispahić i Mirnes Merdić, te brojni drugi patrioti iz Kaknja. Biciklistima koji su učestvovali u Memorijalnoj vožnji “Stazama kakanjskih heroja” u Kamenici su se pridružili i biciklisti iz Zavidovića.

Po dolasku nekoliko stotina građana u memorijalni prostor u Popovoj Luci, upriličen je prigodan program u okviru kojeg su se prisutnima obratili predsjednik Organizacije porodica šehida i poginulih boraca općine Kakanj Tahir Mandžuka, načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra i načelnik Općine Zavidovići Hašim Mujanović.

Rudarska glazba je svirala himnu Bosne i Hercegovine, te instrumentalne kompozicije “Šehidski rastanak”, “Kad procvatu behari” i “Šehidi”, dok je mladi Kakanjac Bilal Zukan izveo kasidu “Šehidima Bosne”.

Pročitana su i imena kakanjskih šehida i poginulih boraca vozućkog ratišta, te je položeno cvijeće.

Cvijeće su položili načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra, načelnik Općine Zavidovići Hašim Mujanović, predstavnici Organizacije porodica šehida i poginulih boraca općine Kakanj, predstavnici Udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja “Zlatni ljiljan” i “Zlatna policijska značka” općine Kakanj, predstavnici Organizacije ratnih vojnih invalida “Kakanj 92″, predstavnici Saveza udruženja boračkih organizacija općine Kakanj (SUBOK), predstavnici Udruženja antifašista i boraca NOAR-a 1941-1945, te predstavnici Jedinstvene organizacije boraca Unija veterana ZDK.

Na Spomen-obilježje kakanjskim šehidima i poginulim borcima vozućkog ratišta cvijeće su položili i predstavnici uprave Rudnika mrkog uglja Kakanj, Sindikalne organizacije RMU Kakanj, Jedinstvene organizacije boraca RMU Kakanj, predstavnici Tvornice cementa Kakanj, Termoelektrane Kakanj, Javnog preduzeća “Grijanje” Kakanj, Javne ustanove Dom zdravlja Kakanj, predstavnici općinskih organizacija Stranke demokratske akcije (SDA) Kakanj, predstavnici Općinskog savjeta Stranke za BiH Kakanj, predstavnici općinske organizacije Saveza za bolju budućnost Kakanj, učesnici Memorijalne biciklističke i motociklističke vožnje “Stazama kakanjskih heroja”, predstavnici Moto-kluba Rora Kakanj i Biciklističkog kluba “Extreme” Kakanj, Lovačko društvo “Srndać” Kakanj, te sekcija demobilisanih boraca Javne ustanove Kulturno-sportski centar Kakanj.

Organizatori obilježavanja 28.aprila-Dana kakanjskih šehida i poginulih boraca vozućkog ratišta su Općina Kakanj i Organizacija porodica šehida i poginulih boraca općine Kakanj. Glavni finansijer je Općina Kakanj, a organizaciju finansijski pomaže i Ministarstvo za boračka pitanja ZDK. Organizaciju ovog događaja donacijama su pomogli Rudnik mrkog uglja Kakanj, JP „Grijanje“ Kakanj, JP „Vodokom“ Kakanj, Tvornica cementa Kakanj i Termoelektrana Kakanj.  Za pomoć u organizaciji zahvaljujemo Ministarstvu unutrašnjih poslova ZDK, Domu zdravlja Kakanj, JP Šumsko-privredno društvo ZDK, našoj bratskoj Općini Zavidovići, Medžlisu Islamske zajednice Kakanj, Medžlisu Islamske zajednice Zavidovići, Planinarskom društvu „Bobovac“ Kakanj i Rudarskoj glazbi.

U svom obraćanju prisutnima općinski načelnik Nermin Mandra je rekao:

“Poštovane porodice šehida i poginulih boraca, ratni vojni invalidi, uvaženi borci i komandanti, dobitnici najvećih ratnih priznanja, poštovani predstavnici institucija, poštovani sugrađani, kao što se naš kakanjski narod decenijama u mračnim jamama borio sa metanom, a u kamenolomima sa surovim stijenama, tako je u periodu Odbrambeno-oslobodilačkog rata vodio, zajedno sa saborcima iz Zavidovića i drugih gradova, odlučnu četverogodišnju bitku za Vozuću. Neprijatelj sada nije bio metan, sada je vrebao metak. Nad glavom sada nije bila stijena, ali jeste granata. Pod nogama nije pucalo tlo, ali jesu vrebale mine.

Decenijama naš narod se suočava sa surovom prirodom i agresivnim nasrtajima na njegovu slobodu i državu BiH. U velikoj rudarskoj nesreći iz 1934.godine u Staroj jami kakanjskog rudnika smrtno je stradalo 127 ljudi. Žrtve našeg naroda u Narodnooslobodilačkom antifašističkom ratu su također bile velike. Kraj Drugog svjetskog rata nije značio i kraj masovnim stradanjima našeg naroda. U oraškoj rudarskoj katastrofi iz 1965.godine izbrojano je 128 tragično ugašenih života. Trideset godina poslije, nakon pobjedonosnog ulaska Armije Republike Bosne i Hercegovine u Vozuću, bolna brojka ugašenih života naših sugrađana u borbi za odbranu i oslobađanje ovog područja je premašila stotinu, a ukupna brojka kakanjskih boraca koji su dali živote za slobodu na brojnim ratištima širom BiH gotovo je dosegnula tri stotine. To su najveće rane i najveća bol koju u duši nose generacije Kakanjaca. Zatrpane jame smo uvijek znali ponovo otkopati. Ratom i tranzicijom osiromašenu državu naš narod uspijeva vrijednim radom graditi. Sa klizištima i poplavama naučili smo se boriti, ali niko od nas ne može živote vratiti i to je bolna istina sa kojom živimo.

I danas kada se susrećemo sa brojim nedaćama i kada surova priroda iskušava naše strpljenje, snalažljivost i slogu, mi se utješimo i osnažimo saznanjem da niko nije stradao ili se duboko rastužimo nad izgubljenim životima, ali nikad ne pokleknemo. I nakon rudarskih katastrofa, i nakon žrtve na najpogibeljnijim ratištima, i nakon klizišta i poplava, naš narod je znao podignute glave krenuti naprijed odlučan da savlada sve izazove, da iz kamena i uglja proizvede hljeb  i da nikada ne dozvoli da bude ugrožena njegova sloboda, njegovo dostojanstvo, pravo na nacionalni i vjerski identitet, pravo na jezik, tradiciju, historiju i pravo na život u cjelovitoj i suverenoj državi BiH.

Ovakva odlučnost u borbi za egzistenciju i borbi za slobodu svojstvena je zajednicama u kojima postoji snažna svijest o historiji. Stoga, imamo razloga za vjerovati da je historijska činjenica o kolijevci i jezgru bosanske srednjovjekovne države na današnjem kakanjskom prostoru imala velikog utjecaja na moral i motivaciju kakanjskog naroda da tako vrijedno radi u miru i hrabro se bori u ratu. Imamo razloga vjerovati da su ostaci grobova srednjovjekovnih bosanskih vladara na kakanjskim proplancima bili, a to su i danas, naša motivacija. Kakanjski narod je počašćen historijskim faktom da su po našim proplancima i livadama koračali bosanski kraljevi.

Imamo razloga za ponos i zbog naše prošlosti i zbog naše sadašnjosti. Zbog toga smo danas na ovaj spomenik došli sa zastavama koje smo visoko podigli jer je Vozuća naša pobjeda. Naša pobjeda su i proizvodni pokazatelji kakanjskog rudarstva, energetike i proizvodnje cementa. Naša pobjeda su i pozitivni trendovi u proizvodnji mlijeka, u poljoprivredi i poduzetništvu. Naši podvizi su i u sportu i kulturi. Naš podvig je i ustrajnost u čuvanju tekovina Narodnooslobodilačkog antifašističkog rata 1941-1945. i Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. Naš podvig je i u izgrađenoj i njegovanoj kulturi sjećanja o čemu svjedoči i naša brojnost danas na ovom mjestu na kojem pokazujemo našu odanost državi BiH čime izvršavamo amanet prema šehidima i poginulim borcima.

Sa ovakvim porukama, svima vama zahvaljujem za trud i zalaganje da danas budete na ovom spomen-obilježju i ovoj šumi koja je u cjelosti jedan veliki memorijalni prostor koji budi osjećaj žala, sjete i ponosa”.

Visoko.co.ba/Kaportal.ba