Naslovnica BiH Obradović: Pr...

    Obradović: Prvo identificirati i ratificirati graničnu crtu između BiH i Srbije, potom razgovarati o mogućim korekcijama

    Zamjenik predsjednika državne Komisije za granicu BiH Željko Obradović u intervjuu za Vijesti.ba ističe da je rok nove godine prekratak da bi se u cijelosti završili svi procesi ratifikacije granične crte između BiH i Srbije, jer su procedure zaključivanja međunarodnih ugovora prilično i vremenski zahtijevne. Ali ukoliko ima dobre volje i spremnosti, najbitnije je postići dogovor o identifikaciji granične crte i ukoliko taj posao završimo do nove godine, to bi bilo jako dobro, kaže Obradović.

    25
    PODIJELI

    VIJESTI.BA: Razgraničenje BiH i Srbije sve češće je tema razgovora zvaničnika dviju država. Koja područja su predmet graničnog spora?

    OBRADOVIĆ: Razgovori o razgraničenju između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije započeli su tijekom 2000. godine i mi smo relativno brzo, točnije 24. svibnja 2002. na sastanku u Banja Luci konstatirali da smo suglasni sa prijedlogom granične crte koju smo ucrtali na listovima karte 1.25000 i parafirali smo Ugovor o granici. Međutim, kolege iz Republie Srbije nisu pristali potpisati i dogovorene listove karte 1.25000 sa ucrtanom identificiranom granicom, nego su tražili da se istovremeno izvrši korekcija granične crte na četiri lokacije i to: područje HE Zvornik, područje HE Bajina Bašta, područje pruge Beograd-Bar i područje općina Priboj i Rudo.

    VIJESTI.BA: Prema izjavama zvaničnika Srbije, Komisija iz ove države počela je sa radom na prijedlogu razgraničenja. Koje aktivnosti provodi Komisija za granicu BiH?

    OBRADOVIĆ: Bilo bi nam drago ukoliko kolege iz Republike Srbije budu imali konstruktivan prijedlog. Komisija za granice BiH je bila prilično aktivna tijekom čitavog dosadašnjeg procesa razgraničenja i nema razloga da tako ne bude i u narednom periodu.

    VIJESTI.BA: Možete li nam pojasniti koji su konkretni zahtjevi Srbije, a sa druge strane, šta je od toga prihvatljivo za BiH? Konkretno, govori se o principu razmjene teritorija.

    OBRADOVIĆ: Komisija za granice nema za sada nikakav prijedlog za razmijenu teritorija. Naš stav se temelji i na stavu Vijeća ministara BiH iz 2004. godine, a to je da se prvo identificira i ratificira granična crta između dvaju država, a tek potom se može prići razgovorima o mogućim korekcijama.

    VIJESTI.BA: Posebno se problematizuje pitanje razgraničenja na koritu riječe Drine, budući da se na državnoj granici nalaze hidrocentrale Bajina Bašta i Zvornik. Neki čak kažu da Srbija pokušava svojim prijedlozima okupirati energetski potencijala Drine? Kakav je Vaš stav o ovim navodima? Generalno, kako riješiti ovo pitanje, imajući u vidu da pomenute hidrocentrale koriste kopnene i vodene resurse i BiH i  Srbije, ali da trenutno korist ima samo Srbija?

    OBRADOVIĆ: Mišljenja sam da granična crta ne mora biti prepreka korištenju spomenutih objekata. To smo isticali na razgovorima sa kolegama iz Republiek Srbije. Korištenje spomenutih objekata se može regulirati posebnim bilateralnim sporazumima. Ali drago mi je da su se politički predstavnici aktivno uključili u ovaj proces i nadam se iznalaženju kvalitetnih dogovora i rješenja.

    VIJESTI.BA: Jeste li optimista da se ovo pitanje može riješiti do kraja ove godine, kako to najavljuju pojedini zvaničnici kako iz BiH, tako i iz Srbije?

    OBRADOVIĆ: Mislim da je spomenuti rok do nove godine prekratak da bi se u cijelosti završili svi procesi ratifikacije granične crte jer su procedure zaključivanja međunarodnih ugovora prilično i vremenski zahtijevne. Ali ukoliko ima dobre volje i spremnosti, najbitnije je postići dogovor o identifikaciji granične crte i ukoliko taj posao završimo do nove godine, to bi bilo jako dobro.

    VIJESTI.BA: Prema Vašem mišljenju, postoji li bojazan da pitanje razgraničenja dviju država može postati predmet politizacije?

    OBRADOVIĆ: To ne bi bilo dobro.

    VIJESTI.BA: Predsjednik RS Milorad Dodik, nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, rekao je da RS podržava stavove Srbije o razgraničenju, te da vjeruje da ni Hrvati u BiH neće imati ništa protiv, ali je mišljenja da je moguće da će zvanično Sarajevo iz svojih političkih razloga možda praviti probleme. Može li se, prema Vašem mišljenju, pitanju razgraničenja pristupati na ovakav način, odnosno razgovarati o ovoj temi bez potpunog konsenzusa unutar BiH?

    OBRADOVIĆ: U Komisiji za granice BiH do sada smo imali maksimalno suglasje oko bitnih pitanja i bilo bi dobro da se postigne suglasje i oko razgraničenja između Bosne i Hercegovine i Repubilke Srbije. Najbolji primjer je rješavanje pitanja granice sa Crnom Gorom. Nastojati ćemo na istim pricipima rješiti i granicu sa ostalim susjednim državama.

    Razgovarala: Nevena Ćosić

    vijesti.ba/visoko.co.ba

    Komentari

    komentara

    Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.