Oliver Frljić: Predstavom “Naše nasilje i vaše nasilje” ujedinio sam Bošnjake i Hrvate

“Time se samo pokušava suziti prostor umjetničke slobode i zastrašiti one kojima bi eventualno palo na pamet da na sličan način propituju različite probleme u poljskom društvu, a naročito spregu katoličke vlasti i visoke politike”, rekao je Frljić za Klix.ba.

Istrage protiv Frljića pokrenute su na osnovu prijava da predstava “Kletva” vrijeđa vjerska osjećanja i nacionalno dostojanstvo Poljaka. Najviše mu zamjeraju zbog scene u kojoj jedna glumica simulira oralni seks sa statuom u prirodnoj veličini u liku sv. Ivana Pavla II., na koju se zatim stavlja natpis “Zaštitnik pedofila”. Također, u jednoj od završnih scena, jedna glumica spominje mogućnost skupljanja novca za plaćenog ubicu koji bi smaknuo predsjednika stranke “Pravo i pravda” i zatim govori da joj je režiser rekao da izbaci tu scenu jer to predstavlja zločin kažnjiv zatvorskom kaznom.

Teatar Powszechny iz Varšave je na te optužbe odgovorio saopćenjem u kojem podsjeća javnost da je riječ o pozorišnoj predstavi, a ne o stvarnim događajima, te da se određene scene ne smiju izvlačiti iz konteksta.

“Imam podršku uprave pozorišta i dijela medija koju su dali odlične kritike. Međutim, nacionalna poljska televizija je otpustila novinarku koja je napravila prilog o meni zbog moje izjave u kojoj sam rekao da bi svi oni koji žele kritizirati predstavu, trebali najprije doći i vidjeti je. Svi desno orjentirani mediji napadaju predstavu na neviđeno, ali ipak više od 260 pozorišnih radnika potpisalo je pismo podrške”, rekao je Frljić čija predstava ima i humanitarni karakter – dio prihoda od karata izdvaja se za pomoć organizaciji koja se bavi žrtvama katoličke pedofilije u Poljskoj.

Frljićeve predstave i ranije su izazivale kontroverze u Poljskoj. Direktor Starog teatra u Krakowu zabranio je njegovu predstavu “Nebožanska komedija”, a nakon predstave “Naše nasilje i vaše nasilje” pokrenuta je istraga.

“Još uvijek traju istrage pokrenute zbog predstave ‘Naše nasilje i vaše nasilje’. Mnogi pozorišni kritičari i glumci su bili na informativnim razgovorima u policiji gdje su odgovarali na neka besmislena pitanja. Nezamislivo je da se to događa u 21. stoljeću, ali eto događa se i to pokazuje stanje tog društva. ‘Kletva’ je pokušaj da vidimo šta se uopće u jednom klerofašiziranom društvu smije napraviti umjetnosti. Kada se policija i represivni aparati počinju baviti umjetnošću to je znak da nešto sigurno ne valja”, rekao je Frljić.

I u BiH je predstava “Naše nasilje i vaše nasilje” izazvala burne reakcije te podijelila javnost i kritiku. Uprkos brojnim kritikama i otkazivanju predstava je, na zahtjev građana, ipak izvedena.

“U BiH sam ujedinio Bošnjake i Hrvate i time sam uspio napraviti nešto što nijedna politika nije uspjela u zadnjih 25 godina. Naročito sam ponosan na publiku koja se izborila za svoje pravo da gleda predstavu i time pokazala da građanska BiH, uprkos svim pokušajima da je se eutanizira, nije umrla”, rekao je Frljić dodajući kako je situacija bila slična i u drugim zemljama i kako su se na zadnje noge digli oni koji je nisu pogledali.

Pojašnjava kako je umjetničku slobodu potrebno svaki put iznova osvajati, jer paralelno s historijom umjetnosti možemo pratiti i historiju cenzure.

“Znamo da je crkva sebi davala za pravo da arbitrira po pitanju umjetničkih sloboda. Sjetite se samo šta su radili Mikelanđelu kada je slikao ‘Posljednji sud’ kojeg je naručila sama crkva. Mi nominalno imamo sekularno društvo, ali u njemu crkva ima itekako jaku političku moć. Tu ne mislim samo na katoličku crkvu, jer je i u drugim religijama slična situacija”, rekao je Frljić.

Nimalo optimističan, Frljić smatra da situacija može biti samo gora i gora i da je katarza nemoguća, a za primjer navodi Bosnu i Hercegovinu.

“U BiH se, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kroz različite institucije nastavio rat i to nesmanjenom žestinom. Dva od tri konstitutivna naroda tu zemlju ne vide kao svoju, a da ne pominjem šta su radili i šta rade vjerski predstavnici sve tri zemlje. Ne čujem često od vjerskih glavešina poruke mira i tolerancije, da ne kažem da je, naprimjer, katolička crkva u zapadnoj Hercegovini bila jedan od nositelja ideje hrvatske republike Herceg Bosne koju i danas zagovara kroz stvaranje trećeg entiteta”, obrazložio je Frljić napominjući kako to nije zadaća crkve.

Iako se stalno suočava sa zabranama, tužbama i cenzurom Frljić, čija će “Kletva” gostovati u berlinskom teatru “Maksim Gorki” i koji počinje raditi na novim predstavama, je neumoran. Ipak, priznaje da mu na momente sve što radi izgleda besmisleno, ali da je je njegov cilj sačuvati bar malo ljudskog integriteta u vremenima koja dolaze.

klix.ba/visoko.ba