Naslovnica Preporuka Teme Pedijatrica o...

Pedijatrica o liječenju djece: Kada je neophodno dijete voditi ljekaru, a kada više pomažu recepti baka?

Doktorka Radmila Kosić, načelnica pedijatrije beogradskog Doma zdravlja Zvezdara, otkriva na koji način postupiti u različitim situacijama kako bi rezultat bio najpovoljniji za dijete.

38
PODIJELI

Roditelji griješe iz ljubavi i ne treba im zamjeriti, kaže dr Radmila Kosić, ali kako bi ipak izbjegli greške, pročitajte njene savjete o tome kako da ukažete prvu pomoć mališanu, kada je neophodno dijete odijneti ljekaru, a kada će mu više pomoći prirodna medicina.

Bolesno dijete je najveća briga za svakog roditelja i kako bi ono što prije ozdravilo uplašene mame i tate su spremne sve da učine, a doktorka Radmila Kosić, načelnica pedijatrije beogradskog Doma zdravlja Zvezdara, otkriva na koji način kako bi rezultat bio najpovoljniji za njihovo dijete.

“Sve greške koje roditelji prave, prave iz najveće ljubavi, te im ne treba zamjeriti. Njihova djeca su njihovo najveće blago i velika je odgovornost nas ljekara, kada nam neko povjeri to najvrijednije što ima. Iako se roditelji osjećaju sigurnije kada dijete dovedu na pregled, u nekim slučajevima prvu pomoć treba ukazati mališanima kod kuće. Kod ljekara treba da dođete svaki put kada mislite da je vaše dijete bolesno toliko da treba da ga pregleda doktor”, objašnjava dr Kosić.

Šta kada dijete ima povišenu temperaturu?

“Povišena temperatura je znak zrelog normalnog imunološkog odgovora na infekciju. Nije svaka temperatura znak ozbiljnog oboljenja. Moramo zajedno sa roditeljima da definišemo šta je temperatura koja treba da nas zabrine i da odmah odemo kod ljekara, a sa kojom možemo da se izborimo sami. Svaki roditelj treba prvo da da djetetu sirup za povišenu temperaturu u odgovarajućoj dozi. Najčešća zabluda vezana za dozu sirupa je što se lijekovi doziraju prema kilaži, pa pri svakoj posjeti pedijatru treba pitati koliku dozu lijeka treba da popije moje dijete, a ne da čitamo iz uputstva. Naša djeca su uglavnom subdozirana”, objašnjava dr Kosić.

“Kada je temperatura 38,5, roditelji treba da daju lijek djetetu. Najčešće su to virusne infekcije, koje se javljaju sa suznim očima, curenjem iz nosa, suhim kašljem koji kasnije sazri. Dijete s malom temperaturom koje se ne ponaša uobičajeno je mnogo bolesnije od onog sa 39 koje je raspoloženo. Visoka temperatura kod djeteta ispod tri godine uvijek zahtijeva pregled ljekara, a ako dolazi uz povraćanje i osip, znak je za uzbunu”, objašnjava doktorka.

Šta kada se dijete povrijedi?

“Niko više ne pada s drveta jer se niko više i ne penje, i posljednjih 10 godina nismo doživjeli takvu ili neku sličnu situaciju. Međutim, kada dijete udari glavom, treba da ga pogleda ljekar, čak i ako je u pitanju pad s male visine, jer može da dođe do potresa mozga i krvarenja. Pad sa bicikla je opasan jer kod udarca guvernale u stomak mogu da se jave traume pankreasa. Ako rana krvari, povrede isprati vodom i sapunom, previti čistom gazom i odvesti dijete kod ljekara”, savjetuje dr Kosić.

Kako se pravilno upotrebljava antibiotik?

Velika upotreba antibiotika dovodi do rezistentnosti, pa je veoma važno da ona bude pravilna kako bi lijek mogao da djeluje onda kada je stvarno potreban. Pritisak roditelja na pedijatre prilikom prepisivanja ovih medikamenata je veliki, jer se oni osjećaju sigurnije misleći da neće doći do komplikacije bolesti. Dr Kosić ističe da takvim ponašanjem ne pomažu već odmažu svojoj djeci.

“Imamo preveliku upotrebu antibiotika i vrlo brzo ćemo doći u situaciju da nećemo imati čime da se liječimo zato što sve što imamo u arsenalu smo upotrebili. Nijedan nov antibiotik nije napravljen posljednjih 20 godina. Veliki je pritisak roditelja na pedijatre i vrlo često ćete čuti nakon što izađu iz ordinacije “džabe smo dolazili, nismo dobili ništa”. Ali roditelji ne shvataju da su dobili pregled visokospecijalizovanog stručnjaka, pregled krvne slike, pregled urina, savjet. Dijete koje ima bolest koja se ne liječi antibioticima zahtijeva kućnu njegu. Imate djecu koja popiju 100 kutija antibiotika godišnje, to je dva puta mjesečno, a to ne bi trebalo da bude tako”, priča dr Radmila Kosić.

Kada se upotrebljavaju ljekovi protiv bolova?

Često se misli da će lijek protiv bolova spriječiti doktora da dijagnostikuje bolest, pa roditelji ne daju djeci lijekove, već ih puštaju da trpe tegobe. Doktorka Kosić kaže da to nikako ne treba da radite.

“Ako mališana boli uho, treba mu dati lijek. Ništa se neće promijeniti situacija na tom uvjetu, zapaljenski proces će biti sa bolovima ili bez njih.”

Šta kada dijete povraća?

Iako zabrinuti roditelji očekuju da će kod ljekara dobiti čudesan lijek koji zaustavlja tegobe izazvane povraćanjem i prolivom, on ne postoji. Bakini recepti ovdje najbolje pomažu.

“Kada dijete ima proliv i povraćanje, lagano na pet minuta treba da se poji, da se ne tjera da jede. To što jede treba da bude ono što svaka naša baka zna šta se jede kada stomak nije u redu, malo slane supe, prepečen hleb, suhi keks. Magičan lijek ne postoji, već dijeta i pojenje”, objašnjava Radmila Kosić.

Problemi sa progovaranjem?

Najvažnije je da li vas dijete razumije i da reaguje na zvukove normalno. Ako niste sigurni, možete i sami da uradite test.

“Ako mu stavite loptu i kocku i kažete donesi loptu, da li će donijeti loptu? To je test koji pokazuje da li vas dijete razumije. Mnogo razgovora sa djecom znači i rano progovaranje. Sa djecom mora da se priča pravilno. Roditelj treba da govori normalnim govorom, normalnim tonom, da mu se obraća rečenicama koje koristi u svakodnevnom govoru”, savjetuje ljekarka.

Kako se provjerava dječji vid?

Sva mala djeca su prirodno dalekovida pa predmete drže bliže nego što bi trebalo. Nemojte se zabrinuti i posumnjati u loš vid ako mališan gleda televizor preblizu. Međutim, sve češće se kod djece javlja strabizam.

“Kod mališana je najčešći lažni strabizam. To je poremećaj vida kod djece sa takvom anatomijom lica da se čini da jedno oko dublje zalazi ka nosu. Naglo nastali strabizam treba obavezno da pregleda oftalmolog. U četvrtoj godini je obavezan pregled oftalmologa, pa čak i u drugoj ako postoji neka urođena anamneza kod roditelja”, priča dr Kosić.

Prohodavanje

Sa šest mjeseci dijete treba da sjedi, poslije devet da stoji, a prohodavanje je uobičajeno nakon dvanaestog mjeseca. Ipak, ako vaš mališan odstupa od ovog pravila, ne stavljajte ga nasilno na noge.

“Vježbanje hoda ne pospješuje prohodavanje. Rano postavljanje na noge može da dovede do krivljena potkoljenica i deformiteta kuka”, priča dr Kosić.

byka.com/visoko.co.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.