BiHPrekogranična saradnja: Iz kamena i sunca se mogu zaraditi milioni maraka

Prekogranična saradnja: Iz kamena i sunca se mogu zaraditi milioni maraka

Zahvaljujući drugom prekograničnom projektu “PROGRES”, čiji je cilj razvoj održivih izvora energije, posebno u ruralnim područjima, gdje su partneri u BiH bile općine Kalesija i Gračanica, te Udruženje za razvoj NERDA i u Hrvatskoj Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije HRAST d.o.o., Energetski institut Hrvoje Požar, Ekosustav d.o.o., te općina Nijemci kao nositelj projekta, u Srednjoj školi u Kalesiji ugrađeni su toplinska pumpa i solarni kolektori i na sportsku dvoranu “Luke” u Gračanici solarni kolektori i fotonaponske ćelije. Time je osigurano zagrijavanje sanitarne vode i pomoć pri zagrijavanju prostora.

Primjeri su to uspješno završenih prekograničnih projekata, pri čemu se ne misli na “velike” projekte iz infrastrukture ili energetike, koje je većinom podržala EU kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) s 85 posto potrebnih sredstava, dok su ostatak osigurali partneri u projektu.

Progres u Kalesiji i Gračanici

Ukupna vrijednost projekta “PROGRES – zaštita prirode i globalizacija obnovljivih izvora energije” je 486.880,28 eura ili nešto više od 900.000 maraka. Od toga je grant (bespovratna sredstva) za BiH iznosio oko 208.000 eura.

Između ostalog, izrađene su studije o potencijalima korištenja održivih izvora energije u oba ruralna prekogranična područja, povećana znanja i kompetencije ciljne skupine o održivim izvorima energije u ruralnom području i opremljena četiri javna objekta kao demonstracijski objekti. Tako su u Srednjoj školi u Kalesiji ugrađeni toplinska pumpa i solarni kolektori kako bi se za potrebe školske dvorane osiguralo zagrijavanje prostora i sanitarne vode. Na sportsku dvoranu “Luke” u Gračanici ugrađeni su solarni kolektori i fotonaponske ćelije čime je osigurano zagrijavanje sanitarne vode i pomoć pri zagrijavanju prostora.

– Za ugrađivanje toplinske pumpe i solarnih panela u našoj školi uloženo je oko 61.000 maraka. Sama ušteda energije, električne i toplinske, iznosi 10 – 20 posto. Radijatori ranije nisu mogli zagrijati kompletnu salu. Sad, uz solarne kolektore, sala se zagrije i sportistima je ugodnije obavljati svoje aktivnosti – naglasio je u izjavi za Faktor.ba direktor Srednje škole u Kalesiji Mersad Hasanović i dodao kako su nakon toga ušli u razgovore s jednom firmom koja je spremna prekriti cijeli krov ove škole solarnim panelima i tako proizvoditi električnu energiju, a zauzvrat bi ta firma uložila u obnovu škole, prije svega krova škole.

Nositelj i provoditelj ovog projekta u BiH bilo je Udruženje za razvoj NERDA.

– Kroz ovaj projekat smo u našim partnerima iz Hrvatske, Općini Nijemci i Agenciji za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast iz Vinkovaca, stekli ne samo kvalitetne partnere za buduće projekte nego i istinske prijatelje sa kojima već radimo na identifikaciji novih projektnih inicijativa, kao i na pripremi konkretnih projekata u oblasti turizma. Iskustvo u projektu ‘PROGRES’ je bilo zaista pozitivno i nadamo se da ćemo imati prilike da provodimo nove projekte koji će biti jednako uspješni i korisni za širu zajednicu poput projekta ‘PROGRES’ , koji je proglašen za jedan od tri najbolja projekta sa II. poziva IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska-BiH – kazala je u izjavi za Faktor.ba Amra Jaganjac, menadžerica za strateško planiranje u NERDA-i.

Povratak kamenoklesarstvu

I dok su na sjeveru naše zemlje iskoristili sunčevu energiju, na jugu je iskorišten – kamen.

Dok BiH danas napušta ili pokušava napustiti sve veći broj mladih, posebno onih koji imaju hrvatsko i time i državljanstvo EU-a, kroz projekt “KAMEN-STONE” na desetke mladih dobilo je mogućnost zaposlenja. U prekograničnom području Hercegovine i Dalmacije tako se danas ponovno može govoriti o razvoju i promociji poduzetništva u sektoru obrade kamena, kao i popularizaciji kamenoklesarstva kao tradicionalnog obrta. Sam projekt bio je “težak” 562.916 eura ili nešto više od milion maraka i trajao je 20 mjeseci.

Andrija Radić, projektni menadžer u HERAG-u u izjavi za Faktor.ba kao najvažnije postignuće projekta ističe otvaranje razreda za klesarstvo pri Srednjoj strukovnoj školi u Posušje, te radionice za praktičnu nastavu. Klesari, stari i oni budući, posjetili školu u Pučišćima na Braču.

– Odmah prve školske godine 2013./2014. upisana su 23 učenika. Učenici su dobili i stipendije Federalnoga ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Po završetku školovanja svaki od njih steći će sva teoretska i praktična znanja o obradi kamena i kamenoklesarstvu i moći će naći posao – kazao je Radić.

Treba istaknuti i kako je ovaj projekt promoviran i na sajmu u Milanu gdje je privukao veliku pažnju, a Europska komisija proglasila ga je najuspješnijim prekograničnim projektom provedenim i u BiH.

Sad se čeka novi poziv za dostavljanje prekograničnih projekata, a ideja je da se u nastavku ovog projekta, osim partnera iz naše zemlje i Hrvatske, uključe i partneri iz Crne Gore.

Krov od kamena

Da i u kamenu ima potencijala koji u Hercegovini smatraju i strateškim, govori i drugi projekt “Krov od kamena – Roof of Rock” koji, također, finansira Europska komisija iz IPA Prekograničnog programa Adriatic 2007.-2013. U projekt je uključeno deset partnera iz četiri države – naše zemlje, Hrvatske, Slovenije i Italije na čelu sa vodećim partnerom slovenskim Geološkim institutom.

Ukupna vrijednost projekta je 2.162.389,89 eura ili oko 4,1 milion maraka. Neža Čebron Lipovec, sa Naučno-istraživačkoga instituta Univerze na Primorskem iz Kopra koji je uključen u projekt, pojasnila je kako je jedan od projektnih zadataka posvećen  istraživanju korištenja i očuvanja odnosno konzervatorskim praksama pločastog vapnenca (i drugih vapnenca) u kulturnoj, a posebno u graditeljskoj baštini.

– Urađena je i geološka studija. Na njoj je radio cijeli tim stručnjaka na čelu s Goranom Glamuzinom i Urošem Barudžijom i obuhvaćena su područja Podveležja, Zvirovića, Drinovaca, Raška Gora i Vrdi, Mostarska vrata, Polog-Žovnica, te Borićevac u Hercegovini. Studija će biti javno objavljena na stranici projekta roofofrock.eu – kazala je za naš portal Urša Šolc iz Geološkog zavoda Slovenije, koja je koordinatorica projekta.

Šolc je istaknula kako je jedan od ciljeva bio odrediti prirodna nalazišta pločastog vapnenca i analizirati uslove za održivo iskorištavanje te mineralne sirovine, te pripremiti stručne temelje za zajednički zakonodavni okvir na cjelokupnom projektnom području, odnosno u sve četiri države. Što se tiče BiH izrađena je i studija upotrebe građevinskog kamena na projektnom području koju je pripremio Radoslav Dodig.

– Određeni su i izvori građevinskog kamena korištenog u odabranim objektima i analizirano pojavljivanje tog kamena u prirodi. Bilo je odabranih pet značajnih objekata (Lalića kula u Ljubuškom, Bišćevića kuća u Mostaru, Velagića mlinica u Blagaju kod Mostara, glavna Gavrankapetanovića kula u Počitelju, Čaršijska Careva džamija u Stocu). Ti su objekti detaljno istraženi kao objekti kulturne baštine i prema izvoru građevinskog kamena iz kojega su izgrađeni – pojasnila je Šolc.

200 miliona eura na raspolaganju

Što se tiče ukupnih sredstava iz pretpristupnih (ovog puta iz IPA II) fondova, glasnogovornik Delegacije EU-a u BiH Andy McGuffie kaže kako će, po sadašnjem stanju, naša zemlja dobiti sredstva u ukupnom iznosu 200 miliona eura za razdoblje od 2014. do 2017. godine, uz mogućnost stavljanja dodatnih sredstava na raspolaganje ukoliko u BiH bude dogovoreno još sektorskih strategija za cijelu zemlju.

Ranije je u okviru Trećeg poziva IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska-BiH alociran je indikativni iznos od 3.822.090,56 eura (2.022.090,56 eura za našu zemlju i 1,8 miliona eura za Hrvatsku) ili više od 7,2 miliona maraka koji je dostupan za projektne prijedloge iz obje partnerske zemlje.

Naši prethodni sagovornici ističu kako je najvažnije naći kvalitetne partnere s kojima će se zajednički pripremati projekti. Sam put do IPA fondova prekogranične suradnje ne smatraju previše složenim, iako same procedure nisu jednostavne, a sami kriteriji koji se moraju zadovoljiti su veoma zahtjevni.

Pri tome se treba “naoružati” strpljenjem, budući da kod ovakvih projekata od pripreme projektnog prijedloga do odobravanja finansiranja i njegove provedbe, čak i uz najbolju pripremu može proći i više od godinu dana.

Ključno je stvoriti preduslove kako bi se uopće krenulo u takve projekte i u apliciranje sredstva pri čemu je potrebno izgraditi kapacitete i vještine službenika ili uposlenika te izgraditi što širu mrežu jednako iskusnih partnera u zemlji i susjedstvu.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE