Tim povodom razgovarali smo sa delegatom u Domu naroda PS BiH Mariom Karamatićem (HSS BiH), zamjenikom predsjedavajućeg Zastupničkog doma PS BiH Šefikom Džaferovićem (SDA) i zastupnikom u Zastupničkom domu PS BiH Lazarom Prodanovićem (SNSD).
Karamatić je rekao kako je neusvajanje Prijedloga izmjena i dopuna zakona bio očekivan ishod glasanja jer je to bio “pokušaj privremenog rješenja koji jednostavno nije mogao funkcionisati”.
“Od prijedloga da se naplaćuje na jedan način, Prijedlog je završio totalno drugačije, odnosno na neki drugi način. To je ozbiljna tematika kojoj se mora tako i pristupiti. Nije uopće ovdje pitanje naplate, već da svi narod u BiH budu zadovoljni načinom funkcionisanja RTV servisa u BiH, a oni to danas nisu”, kazao je Karamatić.
Kako ističe,sve dok se pitanje zadovoljstva naroda u BiH ne riješi, ne može se govoriti ni o naplati RTV takse. Što se tiče rada javnih servisa u BiH, Karamatić je kazao da je BHRT “najkorektniji javni servis koji trpi posljedice rada dva javna stranačka RTV servisa koja rade isključivo za političke stranke”. Na pitanje na koje tačno političke stranke misli, odgovorio je da nije nikakva tajna da je jedan od urednika Federalne televizije (FTV) bio kandidat SDP-a BiH za člana Predsjedništva BiH na prethodnim izborima.
“Na RTRS-u je nemoguće vidjeti bilo kakav pozitivan prilog o bilo kojem političaru u RS-u ako ne dolazi iz SNSD-a. To su dva stranačka servisa, a problem BHRT je nastao jer se nije totalno opredijelio za jednu političku stranku i jer je pokušao sačuvati neovisnost. Postao je ničiji i nažalost tako se i odnose prema njemu”, rekao je Karamatić.
Što se tiče uspostavljanja kanala na hrvatskom jeziku, on dodaje da je to jedan od uvjeta da javni servis uopće postoji u BiH.
“Ovo je zemlja tri konstitutivna naroda i apsolutno je normalno da ta tri naroda imaju javne servise na svome jeziku. To što je nekome iz međunarodne zajednice palo na pamet da napravi javni servis na način na koji je napravljen, to je nažalost problem uposlenih na javnim servisima, ali i međunarodne zajednice”, dodaje Karamatić.
Smatra da je BiH trebala napraviti javne servise kao i sve zemlje u okruženju na jezicima naroda koji tu žive.
“Mislim da ako ne uspije doći do dogovora vodećih političkih lidera u BiH o preustroju javnih servisa, kraj im je neminovan”, rekao je Karamatić.
On je kazao kako se do dogovora političkih lidera neće dogoditi ništa spektakularno te da su se javni servisi i prva četiri mjeseca ove godine finansirali nezakonito i od građana BiH naplatili oko 8 miliona KM bez bilo kakve zakonske potpore.
“Oni će pomalo propadati. Predizborna je godina i teško je očekivati u narednih nekoliko mjeseci da će doći do bilo kakvog političkog dogovora. Od postizanja tog dogovora do kraja godine ovisi i opstanak javnih RTV servisa”, kazao je Karamatić.
“Što se tiče Hrvata u BiH, nama je apsolutno svejedno hoće li biti RTV 1 ili RTV 2 uz već postojeće. Digitalizacija to omogućava ili ćemo praviti jedan totalno novi javni RTV servis kao što je bilo predloženo u zakonu koji je neslavno završio. Stvar je jednostavna jer neće ovdje niko nekome ništa dati, radi se o osnovnom demokratskom pravu koji imaju sve manjine u EU. Bošnjačka politika odlučuje žele li imati javni RTV servis. Ako žele mogu sjesti sa Hrvatima i dogovoriti se da sva tri naroda u BiH budu zadovoljna. Ako misle gurati na način da misle ‘vi to nećete dobiti, mi imamo svoje i šta nas briga za vas’, vjerujte neće ga dugo ni oni imati”, zaključio je Karamatić.
Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović rekao je za Klix.ba da se odgovornost za dalji razvoj događaja u kontekstu javnih RTV sistema nalazi u rukama onih koji su odbili ponuđeno zakonsko rješenje.
“Mi ćemo bez obzira na to što zakon nije usvojen tragati za rješenjem koji će omogućiti finansiranje ukupnog javnog RTV sistema u BiH i koji će očuvati samostalnost, nepristrasnost i objektivnost ukupnog sistema”, kazao je Džaferović.
Dodao je kako sistem javnog emitovanja mora funkcionisati u našoj zemlji tako da u ovom trenutku postoji nekoliko mogućih rješenja, uključujući i ono koja je odbijena na današnjoj sjednici. Što se tiče uspostavljanja kanala na hrvatskom jeziku, Džaferović je rekao da je ravnopravnost jezika u BiH obaveza koja se mora poštovati u postojećem Zakonu o javnom RTV sistemu.
Što se tiče kritika na uređivačke politike javnih RTV servisa, Džaferović je istakao kako oni moraju funkcionisati na način koji je propisan zakonom, što podrazumijeva objektivnost, nepristrasnost i stavljanje u funkciju građana ove zemlje.
“To je jedino što tražim od tih servisa. Situacija u kojoj smo bili kada smo rješavali problem finansiranja poslužila je nekima da govore o uređivačkoj politici i neprincipijelnosti politika javnih RTV servisa. Ja sam pozvao sve političke stranke da se u trenutku kada rješavamo to važno pitanje izdignu iznad stranačkih interesa”, kazao je Džaferović te dodao kako javni servisi samo moraju poštivati zakone.
Zastupnik SNSD-a Lazar Prodanović rekao je da SNSD nije podržao zakonsko rješenje jer smatra kako je ispravno da se RTV taksa dijeli na tri jednaka dijela, odnosno na BHRT, FTV i RTRS, te da prihodi od marketinga pripadaju onom ko ih zarađuje, odnosno bez dijeljenja.
“Zalažemo se za finansijsku održivost javnih servisa, prije svega zbog RTRS-a. Ako Vijeće ministara BiH dođe do prijedloga rješenja koje bi bilo prihvatljivo, mi ne bismo bježali od toga da ga u skladu sa principima koje sam naveo i podržimo čak uključujući i hitni postupak”, kazao je Prodanović.
Prodanovića smo pitali smo kako komentariše optužbe da politička stranka iz koje dolazi ima direktan utjecaj na RTRS. Odgovorio je kako takve priče u političkim rasprava nije moguće zaobići te da ni SNSD nije zadovoljan uređivačkom politikom BHRT-a.
On se nije želio posebno miješati u bošnjačko-hrvatske odnose koji se tiču kanala na hrvatskom jeziku. Kazao je da SNSD nema ništa protiv takvog prijedloga ako bi on bio prihvatljiv političkim partnerima u Federaciji BiH.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.