BiHPolitikaProdubljen sukob između HNS-a i međunarodne zajednice

Produbljen sukob između HNS-a i međunarodne zajednice

Nakon što je lider HDZ-a Dragan Čović uputio svojevrsno protestno pismo ambasadorima zbog konstatacija ambasada da HDZ i SNSD potiču potencijalno širenje kriminala u kojem je Čović oštro protestirao protiv takvih ocjena iz ambasade SAD u BiH jasno su naveli da ne žele ulaziti u diskusiju sa Čovićem u vezi sa naprijed navednim činjenicama. Nakon tih dešavanja rasplamsao se sukob HNS-a i na relaciji sa Uredom Visokog predstavnika u BiH.

Prvobitno je HNS optužio Ured visokog predstavnika u BiH, te Valentina Inzka lično, da radi na kršenju Ustava BiH i kršenju prava Hrvata. Nije se dugo čekalo na odgovor iz OHR-a.

“Visoki predstavnik izričito odbacuje tvrdnje da je riječ o kršenju Ustava BiH, nepoštivanju odluka Suda ili pak o djelovanju usmjerenom protiv hrvatskog naroda, kao što se navodi u saopštenju za javnost HNS-a, rečeno je za Vijesti.ba iz Ureda visokog predstavnika u BiH.

Iz OHR-a su podsjetili da su u svojstvu prijatelja Suda dostavili mišljenje po apelaciji Borjane Krišto. 

“Na izričit zahtjev Ustavnog suda BiH, visoki predstavnik je dostavio Sudu mišljenje u svojstvu prijatelja suda (Amicus) o predmetu koji je Sudu uputila Borjana Krišto. U tom mišljenju jasno su dati razlozi, utemeljeni na Vašingtonskom sporazumu, zbog kojih je visoki predstavnik svojom odlukom iz 2002. uključio osporavane odredbe u Ustav Federacije, kazali su iz OHR-a za Vijesti.ba.

Iz OHR-a su još jednom ponovili svoj stav da je najbolji način za ostvarivanje političkih ciljeva, koji utiču na sve konstitutivne narode, putem konstruktivnog dijaloga i rješenja postignutih pregovorima”, stoji u reakciji.

Nastali sukob ipak ima svoje dublje korijene. Iz Hrvatskog narodnog sabora jednostavno žele poništiti dio međunarodnog zakonodavstva koji je unesen u domaće zakonodavstvo, izmjenama Izbornog zakona BiH još 2002.godine, čime je izborni proces u BiH primaknut građanskom modelu te ujedno u jednoj manjoj mjeri usklađen sa međunarodnim standardima.

Zvaničnici HDZ-a BiH i HNS često u javnosti i samoj Misiji OSCE-a u BiH prebacuju odgovornost za umanjivanje prava Hrvata, odnosno “dekonstituiranje”. Tvrdi da se naime, i to vrlo glasno, da je međunarodna zajednica, uključujući i OSCE, u prošlosti donosila pogrešne odluke, naročito kada je riječ o Izbornom zakonu, te da su te odluke išle u korist Bošnjaka, a na štetu Hrvata.

Još od presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, HNS vodi kampanju za izmjene Izbornog zakona, u pravcu suspendiranja minimuma demokratskih međunarodnih standarda, a samo uži krugovi stručne javnosti znaju da je „sporne“ odredbe u izbornom zakonodavstvu unijela međunarodna zajednica, rukom voditelja misije OSCE-a u BiH Roberta Barryja, tj. njegovim amandanima na Izborni zakon kojima je omogućeno da svi zastupnici u svim kantonalnim skupštinama biraju delegate u Dom naroda FBiH i čime je ustavno-izborni sistem u FBiH približen građanskom modelu.

Iz OSCE-a, slično kao i iz Ureda visokog predstavnika odbijanu tvrdnje o tome da je ikada bilo riječi o dekonstituiranju i kršenju prava Hrvata

“Od prvog trenutka fokus Misije OSCE-a u BiH jeste da se dođe do poštovanja ljudskih prava svih građana, bez obzira na njihovo vjersko ili etničko porijeklo, kao i političku opredijeljenost, odnosno kojem glasačkom tijelu pripadaju. U našem radu vodimo se Dejtonskim mirovnim sporazumom, zatim odlukama Evropskog suda za ljudska prava i odlukama Ustavnog suda BiH. Za nas to ne predstavlja nikakvo “dekonstituisanje”, odnosno urušavanje konstitutivnog statusa. No, to se možda odnosi na period kada zakonodavci nisu činili dovoljno da implementiraju odluke Ustavnog suda BiH. Ponovo bih da naglasim da u radu Misije OSCE-a u BiH težimo da obezbjedimo jednakost svih konstitutivnih naroda”, kazao je u intervju za Vijesti.ba Šef Misije OSCE-a u BiH, ambasador Bruce G. Berton.

Iz svega navedenog očito je da je HNS u sukobu ne sa “Bošnjacima” kako se to često iz HNS-a pokušava predstaviti, niti je u sukobu sa naklonošću međunarodne zajednice “Bošnjacima”, kako se to još češće pokušava predstaviti ,nego sa međunarodnim demokratskim standardima. Sa jedne strane HNS se zalaže za nejednaku vrijednost glasa građana a sa druge strane međunarodna zajednica, vodeći se demokratskim normama odbija da prihvati ono što je sa stanovišta civilizacijskih i demokratskih normi nedopustivo. Međutim, rat HNS-a sa međunarodnom zajednicom će biti nastavljen. U tome ratu HNS nema podršku Zapada ali možda zato ima podršku Rusije.

vijesti.ba/visoko.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE