Prva beba iz epruvete puni 40 godina – a gdje je smo danas po pitanju in vitro oplodnje

Britanka Luiza Braun (Louise Brown), u svijetu poznata kao prva beba iz epruvete, 25. jula ove godine puni 40 godina.

Piše: Ivana Simikić

I ranije je bilo pokušaja in vitro oplodnje, ali tek je rođenje Luize Braun značilo jednu od velikih pobjeda medicine.

Četiri decenije kasnije brojni stručnjaci će se složiti u jednom – postupak vantjelesne oplodnje je najznačajnije dostignuće humane medicine 20. vijeka. Genijalnost ovog postupka leži u činjenici da se trenutak spajanja jajne ćelije i spermatozoida, koji je priroda dovela do savršenstva, i nastanak novog života odvija u kontrolisanim “vještačkim” uslovima.

Medicina je odavno prepoznala danas vrlo zastupljen problem steriliteta, koji je u savremenom svijetu prisutan kod muškaraca jednako koliko i kod žena. Brojne studije o ovoj temi nemaju pouzdan odgovor na pitanje zbog čega sve veći broj parova nailazi na problem prirodnog začeća.

Dr Vladimir Špička, specijalista ginekologije i akušerstva / Foto: Privatna arhiva

“Iako nauka nema konkretno objašnjenje sve češćeg steriliteta i teorija i praksa ukazuju da je do povećanja broja parova koji prolaze postupak vantjelesne oplodnje uzrokovan prije svega modernim načinom života, nezdravom ishranom i naposlijetku, možda zanemarenim ali jednako važnim faktorom – zagađenost životne sredine”, pojašnjava dr Vladimir Špička, specijalista ginekologije i akušerstva, načelnik klinike Pronatal Repro, koji je cijeli svoj radni vijek posvetio reproduktivnom zdravlju i biomedicinskoi potpomognutoj oplodnji.

Pojednostavljeno, postupak vantjelesne oplodnje svodi se na “iznošenje” jajnih ćelija iz tijela žene i njeno spajanje sa spermatozoidom u laboratorijskim, strogo kontrolisanim uslovima.

“Moderna medicina je na ovom polju toliko uznapredovala da gotovo ne postoji nerješiv problem“, naglašava doktor Špička.

Zaleđivanje embriona i doniranje jajnih ćelija izaziva posebno žestojke kritike na račun etičnosti, naročito u zemljama u kojima je jak uticaj crkve. Ipak, bez obzira na “miješanje” čovjeka u prirodne procese, bebe koje dođu na svijet postupkom vantjelesne oplodnje ni po čemu se ne razlikuju od drugih.

Od prve bebe iz epruvete do danas, na svijetu živi nekoliko miliona ljudskih bića koji su na ovaj način došli na svijet. Na području BiH ne postoje zbirni podaci o broju beba rođenih postupkom vantjelesne oplodnje, ali imajući u vidu broj klinika koje u našoj zemlju provode ovu proceduru radi se o nekoliko hiljada uspješnih postupaka.

Luiza Braun, prva beba iz epruvete / Izvor: mirror.co.uk

Luiza Braun, prva beba iz epruvete, sada je majka jednog djeteta koje je začeto prirodnim putem. Britanski biolog dr Robert Edvard dobio je Nobelovu nagradu za biomediciki potpomognutu oplodnju, a zahvaljujući metodi mikrofertilizacije (intraćelijske injekcije spermatozoida – ICSI), koja je uvedena 1992. godine, danas je definitivno riješen i problem steriliteta muškarca.

I ne zaboravite, iza svake vantjelesne oplodnje nalaze se sva znanja iz oblasti medicine koje je čovječanstvo skupljalo od svoga nastanka, veliko psihičko i fizičko opterećenje onih koji prolaze proceduru, ali su rezultat i cilj nemjerljivi bilo kakvom materijalnom vrijednošću. Mjeri se bebinim plačom, osmijesima, prvim korakom i beskrajnom srećom ispunjenom ponosom na ono što jesmo i što smo stvorili.